KVIR ARHIV POZIV ZA UČEŠĆE: LIČNE PRIČE LGBT*IQA OSOBA

KVIR ARHIV POZIV ZA UČEŠĆE: LIČNE PRIČE LGBT*IQA OSOBA

Pozivamo i ohrabrujemo vas da pričom, fotografijom, predmetom ili na bilo koji drugi način učestvujete u zajedničkom dokumentiranju preživljavanja, građenja zajedništva, ljubavi, djelovanja i otpora LGBT*IQA osoba iz BiH u ratnom i poslijeratnom periodu. Ovim putem otvaramo poziv da podijelite vaše priče i doprinesete građenju Kvir arhiva, čineći ih dijelom do sada nevidljive i nezabilježene LGBT*IQA historije i narativa. Kvir arhiv želi da zajedno odgovorimo na dva pitanja: Kako su LGBT*IQA osobe preživjele rat? Kako su LGBT*IQA osobe ispoljavale otpor tokom rata?

Priče će se bilježiti u formi intervjua – u audio formatu, uz mogućnost vizuelnog prikazivanja. Svaka osoba koja dijeli priču može odlučiti da li i koliko želi biti anonimna. Uz vašu saglasnost, vaša priča će biti objavljena na web stranici Kvir arhiva. Ukoliko želite da podijelite svoju priču, javite nam se putem maila: kvir.arhiv@gmail.com ili na broj telefona: +387 66 630 044.

 

O Kvir arhivu: Kvir arhiv je inicijativa koja istražuje, dokumentira i čini vidljivim lične priče, sjećanja i djela vezane za sigurnost, rod i seksualnost LGBT*IQA osoba i aktivistkinja/a u toku rata i poslije rata, od 1990-ih do danas na našim prostorima. Incijativa se realizira kroz seriju intervjua, fotografija, audio i video zapisa, te lansiranje digitalne baze – Kvir arhiva – kao multimedijalne online platforme. Kvir arhiv vodi tim osoba okupljenih u udruženju Okvir koje se bavi promocijom i zaštitom ljudskih prava, kulture i identiteta lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interseks, aseksualnih i kvir osoba kroz edukaciju, psihologiju, umjetnost i kulturu u javnim i online prostorima u BiH.  

Kvir arhiv

Kvir arhiv

Kvir arhiv je inicijativa koja istražuje, dokumentira i čini vidljivim lične priče, sjećanja i djela tj. historijske narative i kontra-narative vezane za sigurnost, rod i seksualnost LGBT*IQA osoba i aktivistkinja/a u toku rata i tranzicionog perioda, od 1990-ih do danas. Kvir arhiv odgovara na dva pitanja:

  1. Kako su LGBT*IQA osobe preživjele rat?
  2. Kako su LGBT*IQA osobe/aktivisti/kinje  ispoljavale otpor?

Kvir arhiv vodi tim osoba okupljenih u Udruženju Okvir koje postoji od 2011. i bavi se promocijom i zaštitom ljudskih prava, kulture i identiteta lezbejki, gej, biseksualnih i trans osoba kroz edukaciju, psihologiju, umjetnost i kulturu u javnim i online prostorima u BiH. Realizacija projekta se vrši kroz  seriju intervjua, kratki dokumentarac, fotografije i audio zapise, te lansiranje digitalne baze – Kvir arhiva – multimedijalne online platforme (Vidi više).  Skupa sa LGBT*IQA osobama i aktivistima/kinjama  dokumentujemo međusobne odnose između LGBT osoba, načine otpora, građenja zajedništva, ljubavi i preživljavanja, kao i šireg političkog djelovanja u ratnom/poslijeratnom društvu na našim prostorima.  Kvir Arhiv okuplja pojedinke/ce koje/i na autentičan način iz JA-pozicije neposredno kreiraju audio-vizuelni idenitet lične priče, stavljajući je u javni kontekst/narativ i time je čineći dijelom do sada nevidljive LGBT*IQ historije.

Naša vizija je sigurno društvo gdje svaka osoba ima pravo na samo-određenje i gdje se promoviraju i njeguju različitost, solidarnost, odgovornost i ljubav. Vjerujemo da svaka pojedinka/ac ima pravo na dostojanstven život bez nasilja na osnovu roda, spola, seksualne orijentacije,rodnog identiteta i izražaja, ekonomskog statusa, boje kože, vjeroispovijesti, državljanstva i sposobnosti.

Hajde da pričamo o autohomofobiji, autor: Pederlook

Hajde da pričamo o autohomofobiji, autor: Pederlook

Od svojih sam tajni gori – o fobiji svakog pedera

Postoje likovi koji su jedanput sedmično ili mjesečno gej. Obično kad se napiju ili nadrogiraju dopuste sebi taj luksuz da budu ono od čega, zapravo, sve vrijeme bježe. Jedanput mjesečno ili sedmično, pa još pijan se ne računa. Tako moj seksualni identitet nije stvaran, konstantan. Samo je faza. Iskušenje. I proći će, ocam’. Sve do narednog puta… Postoje i likovi koji vjeruju da sa istim spolom mogu imati samo seks. Pokaramo se i svako sebi. Nemoj da budeš peder, pa da mi pričaš kako dva lika jedan drugom mogu biti podrška, razumijevanje, mir. Postoje i likovi koji samo drkaju preko interneta s drugim likovima. Ali stvarno ponekad. Inače, karaju trebe. Lože se na auta, idu u teretanu. Nose trenerku i kladionicu vole više od matere. I sve im to opet ne pomaže da se obuzdaju kad s druge strane računara vide kitu. Obuzme ih nešto, jebiga. I ono bace ga čisto iz zajebancije. Bratski. Ma svi smo tako nekad ko djeca. Ima i pedera kojima ne bude dobro kad vide feminiziranog lika. Pa oni bi ga tačno prebili. Vidi kako hoda, vidi šta je obuko. Vidi kako priča. Fuj! Fuj! Fuj! Nije ni čudo što ljudi misle da je homoseksualnost bolest. Postoje i pederi, nećete vjerovati, koji sami sebi nikako ne mogu oprostiti što im se diže na frajere, a ne na pičke. Pa joj, tako bi voljeli da su normalni. Zašto im je sve ovo trebalo i šta će sa svim ovim pederlukom. Pa mrze sebe, pa druge. I sve tako u krug. Glume sebi. Glume drugima. Život im je čista laž.

Ono što je zajedničko svim ovim likovima je autohomofobija – jedina stvar o kojoj se manje od homofobije u našem društvu priča. Pederi ne žive na drugoj planeti. Žive u duboko homofobnom društvu i logično je da, kada sve oko vas vrišti (mediji, politika, religija, porodica) ubij pedera, da se zapitate Jesam li ja stvarno normalan i šta da radim. Naime, sliku o sebi gradimo na osnovu reakcija, stavova, mišljenja sredine, porodice, društva i kulture u cjelini. Bh. društvo je ogrezlo u homofobiji i nije lako nositi se sa tolikim pritiscima da budemo nešto što jednostavno nismo. Nije lako izdignuti se iznad normi, očekivanja i standarda zajednice u kojoj živimo i živjeti onako kako svako duboko u sebi osjeća da, zapravo, treba, samo neće, ne smije ili još uvijek ne zna kako. Autohomofobija je nešto kroz šta svi svakodnevno prolazimo. Svaka gej osoba na ovome svijetu. Niste, dakle, sami. Ne dešava se vama ništa što se ne dešava milionima drugi ljudi. Autohomofobija je proces i važan je dio upoznavanja i prihvatanja sebe. Nije nešto što nestaje preko noći. Važno je biti nježan prema sebi i ići sloj po sloj. Autohomofobija je sukob sa samim sobom, jer si nešto što se ne dopada tvojoj porodici, prijateljima, sredini u kojoj živiš. Zato što se većini oko tebe ne dopada i tebi samom postaje problem. Pitaš se i preispituješ, a nigdje odgovora. Autohomofobija je sukob na privatnom planu i može poput nemani da proguta i vas i vaš život. Voza od samomržnje, prezira, očaja do destrukcije. Moja autohomofobija je bila dosta suptilnija. Manifestirala se kroz samosabotiranje; birao sam uvijek nedostupne likove; koji nisu tu, koji su strejt, koji su jednako ili više autohomofobni od mene samog. I onda bi svu energiju ulagao u lovljenju takvih likova, u igrice, u pojavljivanje i nestajanje, u toplo-hladno. I nikada ne bih znao na čemu sam, ali sam uvijek na kraju ostajao sam.

Nakon što sam odlučio da stvarno upoznam i vidim šta sam ja to, zapravo, stvari su postale jednostavnije. Nakon godinu dana rada na samom sebi, stručne podrške i adekvatnog razumijevanja (koje ne pada s neba, ali ga uvijek ima, samo se malo bolje osvrnite oko sebe) shvatio sam da treba prestati s kompliciranjem i samomržnjom. Postavite sebi jednostavno pitanje šta bi bilo drugačije da vas privlači suprotni spol. Da li biste se družili s istim ljudima s kojima se sada družite, da li bi voljeli iste stvari, da li bi se smijali na isti način. Naravno da biste. Drugačiji bi bio samo izbor partnera koji nije kalkulacija, već dio vaše prirode i biologije. Druga stvar, vaš seksualni identitet nije jedini identitet. Niste samo peder, pobogu. Još toliko ste stvari. Ali ako vas to što ste peder toliko unesrećuje i otežava vam život, krajnje je vrijeme da vidite zašto je to baš tako. Treća stvar, uvijek će biti nešto vezano za vas čime vaša sredina, najmiliji i najbliži neće biti zadovoljni. Zašto toliko dopuštati da vas drugi regulišu. Okrenite se sebi, vidite šta vas, a ne toliki broj ljudi, usrećuje. Jer vaša sreća je samo vaša stvar. Onaj ko ne živi život po svojim pravilima promašio je temu. Na kraju krajeva, jedina konstanta u životu ste sami sebi. Sve oko vas; partneri, porodica, prijatelji je od danas do sutra. I nemate garancije da će išta biti tu cijeli život, ali vi hoćete. Sami sa sobom ostajete čitav život. Bijega od onog što jeste nema. Treba vidjeti to što jeste, dobro pogledati, te naći adekvatne načine da sami sebi objasnite, prihvatite i na kraju naučite živjeti s time. Seksualni identitet je bitan dio vas i neće nestati, a autohomofobija je ozbiljan parazit kojeg treba skidati što prije s vlastite kože. Prvi korak da napravite neku promjenu u svome životu jeste da postanete svjesni problema koji imate. Autohomofobija se krije u sljedećim stavovima i vrijednostima koje možda zastupate svaki dan, a da niste do kraja ni pogledali u njih.

  1. Samo ste ponekad gej.
  2. Sa istim spolom možete imati samo seks. Ništa više.
  3. Feminizirani likovi su vam odvratni. Na svim vašim aplikacijama stoji FEM stop. Najčešće ne možete da podnesete feminizirane likove, jer ne želite da vidite vlastitu feminiziranost, tj. ženstvenost koja se u patrijarhalnoj kulturi tumači slabošću. Lakše je prebaciti mržnju na drugog, nego vidjeti samog sebe.
  4. Razmišljate da se ipak oženite i ispunite snove roditelja, porodice, okoline, a ne vlastite.
  5. Uvijek najglasnije u društvu negativno komentirate bilo kakvu vijest vezanu za LGBTI zajednicu i teme.
  6. Od svih likova najviše vam se dopadaju strejt likovi.
  7. Od svih likova najviše vam se dopadaju likovi koji nisu u istom gradu kao i vi.
  8. Od svih likova najviše vam se dopadaju likovi koji stalno bježe i nikako da ih uhvatite.
  9. Volite o sebi da mislite kao o biseksualnoj osobi, a na suprotni spol vam se nije digo još od kad je igrala Viza za budućnost.
  10. Izašli biste na dejt s likom samo ako izgleda kao da je sada išetao iz porno filma. Hajde da budemo malo realni. Živimo u BiH. A hajde da vidimo i čemu vodi toliko pretjerivanje u vlastitoj nerealnosti. Stav Ako sam već peder viđat ću se samo s najboljim frajerima, također, je autohomofoban. Ovakav stav je, zapravo, limitirajući jer propuštate čitav spektar drugih likova; duhovitih, inteligentnih, šarmantnih, markantnih. Pobogu, nije sve u bicepsu.

Australska psihologinja Vivienne Cass u radu pod naslovom Homosexual identity formation: A theoretical model opisala je šest faza kroz koje prolaze homoseksualne osobe od trenutka kad po prvi put posumnjaju u to da se ne uklapaju u općezadanu heteronormativnost, pa sve dok nisu potpuno emancipirani i slobodni pojedinci, koji su uspješno svoj (homo)seksualni identitet integrirali s ostalim identitetima u cjelovito ja. Šest faza oslobađanja od autohomofobije pogledajte ovdje: http://www.crol.hr/index.php/zivot/6666-sest-faza-oslobadanja-od-autohomofobije-u-kojoj-ste-vi)

Autor: Pederlook

Osnove IT sigurnosti

Osnove IT sigurnosti

Na radionici ”Osnove IT sigurnosti” razgovaralei smo o tome šta znači biti siguran/na na Internetu? Kako zapravo Internet funkcioniše i koliko informacija (ne)svjesno ostavljamo na internetu o nama. Također smo razgovaralei o velikim kompanijama kao što je Google, Twitter i Facebook, na koji način prikupljaju informacije o nama, zašto to rade i koje su posljedice. Međutim, potreba da se zaštitimo na internetu ne dolazi samo zbog velikih kompanija koje prikupljaju podatke o nama, nego i zbog potrebe da se zaštitimo od pojedinaca/ki koje mogu da prikupljaju informacije o nama i da ih zloupotrebljavaju.

Kada govorimo o ranjivostima i nesigurnostima u online prostoru, jako je bitno da da znamo način na koji online prostor funkcioniše i kako ga mi koristimo. Upad neovlaštene osobe u naš računar ili mrežu može dovesti do poražavajućih posljedica, kao što je na primjer, krađa informacija, brisanje ili manipulisanje podataka, krađa identiteta, krađa kreditne kartice, pasvorda ili korisničkog imena, onemogućavanje pristupa korisničkim uslugama itd. Hakeri imaju veliki spektar mogućnosti i alata koje koriste kako bi neovlašteno pristupili našim podacima, ali također postoje mnogo programa (obično open source) koji nam omogućavaju da se zaštitimo od napada.

U nastavku ću da nabrojim koje programe mi možemo koristiti kako bi omogućili/e sebi anonimno pretraživanje na internetu, enkriptovanje e-mailova, zaštitu pasvorda, vraćanje izgubljenih podataka sa računara kao i enkriptovanje i zaključavanje podataka na računaru.

Recuva: http://www.piriform.com/recuva

Recuva je besplatni program koji vam omogućava da vratite izbrisane podatke sa vašeg računara, memorijske kartice, recycle bina ili mp3 playera.

Keepass:http://keepass.info/download.html za Windows

KepassX:https://www.keepassx.org/downloads/ za Linux (ukoliko koristite Ubuntu, možete skinuti KeepassX i sa Ubuntu software Center.

Keepass je program koji omogućava da kreirate enkriptovanu bazu podataka u kojoj možete da sačuvate sve svoje pasvorde, tako da možete da zapamtite samo jedan pasvord.

Napomena: Keepass je dobar program ukoliko imate mnogo pasvorda koje ne možete zapamtiti, ali svakako preporučujem da je najbolja zaštita od hakera ukoliko možete da zapamtite pasvorde.

OS: Windows, Linux

CCleaner : http://www.piriform.com/ccleaner

CCleaner je program za čišćenje neželjenih, često malicioznih, programa na računaru.

OS: Windows

USB panda (Panda software koji detektuje antiviruse na USBu i računaru, i onemogućava malicioznim programima da se instaliraju sa USB na vaš računar, na način da onemogućava opciju ”auto run” koja se nalazi u malicioznim programima.): http://download.cnet.com/Panda-USB-Vaccine/3000-2239_4-10909938.html

OS: Windows

Web of Trust: https://www.mywot.com/

WOT je dodatak na web pregledniku koji vam nudi ocjenu svake web stranice koju posjećujete. Na osnovu preporuke i glasova drugih korisnika možete da vidite da li web stranice sadrže viruse, crve ili trojance, da li krše pravila o privatnosti i da li sadrže sadržaje koji su neprimjereni za djecu.

10minutes mail: http://10minutemail.com/10MinuteMail/index.html

10 minutes mail, kao što i samo ime kaže, traje samo 10 minuta i nakon toga se uništava. 10 minutes mail je koristan ukoliko želite da se registrujete na određene web stranice kako bi skinuli određeni sadržaj, a ne želite da dajete svoje ime i prezime ili mail adresu.

Ghostery: https://www.ghostery.com/en/

Ghostery je dodatak na web preglednicima koji blokira Third-party Cookies i Tracking Cookies onemogućavajući različitim kompanijama da nas prate dok surfamo na internetu.

Pidgin: https://pidgin.im/

Pidgin je chat program koji vam omogućava da se prijavite na više računa simultano. Na primjer, možete da razgovarate u isto vrijeme sa MSN-u, Google Talku ili na Yahoo chatu.

Ukoliko želite enkriptovanu preko Pidgina možete instalirati OTR: https://otr.cypherpunks.ca/

OS: Windows, Linux

Tor: https://www.torproject.org/

Tor je mreža virtuelnih tunela koji omogućava ljudima i grupama kako bi poboljšali svoju privatnost na internetu. Tor pruža temelj za niz aplikacija koje omogućavaju organizacijama i pojedincima da dijele informacije preko javnih mreža bez ugrožavanja njihove privatnosti.

OS: Widnows, Linux

OS Tails: https://tails.boum.org/

Tails je live operativni sistem koji se može pokrenuti sa DVD-a, USB ili SD kartice. Omogućava anonimno surfanje i sigurnost, i pomaže nam da zaobilazimo cenzuru.

Sve konekcije na internetu idu kroz Tor mrežu. Ne ostavljaju tragove na računaru koji koristite ukoliko vi ne odlučite drugačije. Koristi najbolje kriptografske alate za enkriptovanje datoteka, e-mail pošte, i chata.

SafeHouse Explorer: http://www.safehousesoftware.com/SafeHouseExplorer.aspx

SafeHouse Explorer je program koji omogućava da enkriptujemo i sakrijemo naše podatke na računaru od osoba kojima nije dozvoljen pristup.

OS: Windows

 

Budi sigurna!

Upoznaj tehnologiju i saznaj koje korake možeš poduzeti kako bi tvoje internet iskustvo bilo sigurno. Evo nekoliko savjeta i ideja o tome kako možeš da zaštitiš svoju privatnost tokom pretraživanja i online komunikacije.

 

1. Strategije za zaštitu vaše “online” privatnosti
Ako je vaš kompjuter priključen na internet, ili ga koristi više ljudi, uvijek pretpostavljajte da postoji način na koji drugi mogu da se povežu s vašim kompjuterom.

2. Uhođenje preko interneta i kako ga spriječiti
Uhođenje korištenjem elektronskih uređaja uključuje višestruko slanje prijetnji ili lažnih optužbi putem emaila ili mobitela, pri dovodeći osobu ili osobe u rizične situacije.

3. Lozinke
Koliko lozinki imate? Koliko puta ste dobile upit za lozinku prilikom korištenja različitih prostora na internetu – od emaila do društvenih mreža i svih onih online cool alata za koje ste se prijavili?

4. Sigurno online pretraživanje
Što za vas znači “sigurno” pretraživanje na internetu? Da li ste zabrinute za svoju privatnost i da li drugi imaju pristup vašim osobnim podacima kao što su email, fotografije, datoteke ili s kim komunicirate?

5. Email i webmail
Koje su dobre prakse pri korištenju emaila i web maila?

6. Online chat
Mnogo je načina da “bezbjedno” komunicirate koristeći Internet Messenger usluge.

7. Mobilni telefoni

8. Alatke – Take Back The Tech! prenosive aplikacije
Razmišljajte o tome kao da imate vaš kompjuter sa sobom stalno – samo što je u formi flash drive-a – čak i kada koristite javne ili kompjutere drugih ljudi.

 

Preuzeto sa web stranice: www.zenskaposla.ba

Originalni izvor: http://www.oneworldsee.org/