Tek šest godina kasnije, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 25. septembra 2014. djelimično usvojio apelaciju Udruženja Q za promociju i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava queer osoba, koja se odnosila na Queer Sarajevo Festival 2008. godine.
Udruženje Q je tada podnijelo prijavu zbog propusta vlasti da poduzmu neophodne, razumne i odgovarajuće pravne i praktične mjere za zaštitu i očuvanje prava zaštićenih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, a u vezi s organiziranjem 1. Queer Sarajevo Festivala.
Ustavni sud je utvrdio povredu prava na slobodu okupljanja iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 11. Evropske konvencije.
Prvi Queer Sarajevo Festival, u organizaciji Udruženja Q, trebao je biti održan u Sarajevu od 24. do 28. septembra 2008. godine, ali je prekinut već prvog dana zbog protesta religijskih organizacija, te desničarskih i navijačkih grupa, koji su na kraju doveli i do nasilja od kojeg je povrijeđeno osam osoba.
Festival je i u danima prije održavanja naišao na otpor političkih stranaka, religijskih vođa, medija, drugih desničarskih i nacionalističkih grupa, navijača… što je doprinijelo negativnom raspoloženju javnosti.
Nakon toga su podignute dvije optužnice koje su dvojicu napadača teretile za nasilničko ponašanje i sprečavanje službenog lica u obavljanju dužnosti. Jedan napadač je oslobođen, dok je drugi uslovno kažnjen. Apelacija je Ustavnom sudu podnesena nakon događaja, gdje se nalazila do prošle sedmice, kada je objavljena informacija o djelimičnom usvajanju.
Ovo je prva presuda u BiH koja se tiče LGBT osoba, kojom je pokazano da je pravo LGBT osoba na javno okupljanje narušeno.
Više informacija bit će poznato nakon objave cijele presude, što se očekuje u roku od mjesec dana.
Presedan važan za budućnost
Svetlana Đurković, jedna od organizatorki Queer Sarajevo Festivala 2008. godine iz Udruženja Q potvrdila je za portal Radiosarajevo.ba da će tek nakon objave cijele presude biti poznato šta je tačno iz apelacije usvojeno.
“Apelacija je podnesena za kršenje članova 3, 8, 11, 13 i 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ono što je bitno za ubuduće je da se pravi presedan i krči put zaštite tih prava kao i narednih sudskih postupaka po pitanju procesa i odluka svih nižih sudova. To također znači da zvanično znamo stav države BiH jer je došlo do interpretacije Ustava, što može voditi ka usklađivanju zakona, interpretacija i implementacije. Međutim, po pitanju ovog slučaja, najznačajniji je možda pravni lijek koji će utvrditi Ustavni sud te time omogućiti pravovremeno djelovanje organa vlasti u trenutku potrebe zaštite prava i sloboda LGBTIQ osoba i organizacija ali i svih ostalih manjinskih grupa. Ono što se sad dešava je da imamo odmak od šest godina, u budućnosti tog odmaka ne bi trebalo biti”, rekla je Đurković za naš portal.
Izvor: www.Radiosarajevo.ba