Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta – rezultati kvir umjetničkog konkursa

Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta – rezultati kvir umjetničkog konkursa

Jan 21, 2022

Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta – rezultati kvir umjetničkog konkursa

Pročitajte ko su nagrađeni i nagrađene na našem konkursu „Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta“ te obrazloženje članova i članica žirija.

Najbolja kratka priča

Žiri za najbolju kratku priču u sastavu: Lamija Begagić – književnica, Anes Osmić – glavni i odgovorni urednik Omladinskog magazina Karike te Azra Azar Čaušević – predstavnica/k partnerske organizacije Okvir, nakon pomnog čitanja svih odabranih priča za takmičenje i diskusije, uzevši u obzir i glasove publike, donio je sljedeću odluku.

Prva nagrada dodjeljuje se priči Tvoje ruke Ivone Grgić koja je pored prvog mjesta žirija osvojila i najveći broj bodova čitatelja i čitateljica. Žiri je svjestan da bodovi publike ne moraju nužno odražavati i kvalitet određenog umjetničkog djela te da se glasovi publike mogu više povezati sa socijalnim kapitalom kojeg učesnici/e imaju na društvenim mrežama. Ipak, u slučaju Ivonine priče, odluku o prvom mjestu dijele i žiri i publika. Razlog zbog čega je žiri ocijenio Ivoninu priču s najviše bodova krije se u samom jeziku priče. Priča jezički odlično oslikava bh. mentalitet i duh jednog naroda. Pored toga što je stilski vješto izvedena, kvaliteti ove priče su i humor te rušenje rodnih i iznevjeravanje heteropatrijarhalnih očekivanja.

I u slučaju drugonagrađene priče, žiri i publika dijele mišljenje. Drugo mjesto pripalo je B. B. za priču Peti zid. Priča je, također, stilski i jezički dobro izvedena te na odličan način dočarava unutrašnju dramu i borbu (samo)prihvatanja. Onome što je unutrašnja dilema brojnih LGBTIQ+ osoba, ali isto tako i drugih ljudi, autor je pristupio jako zrelo uvidjevši da smo mi sami sebi najveća prepreka i peti zid kojeg trebamo prevazići.

Kada je u pitanju treće mjesto, odluka žirija i publike nije se poklopila. Na trećem mjestu po ocjeni žirija nalazi se priča Snovi koje (ne) sanjamo autora/ice pod pseudonimom Arijan, dok po mišljenju publike treće mjesto dijele priče Nermine Subašić i Fedora Marjanovića. Konačnim zbrajanjem svih bodova i publike i žirija, što smo uradili za svaku priču, treće mjesto pripalo je priči Crno pismo Fedora Marjanovića. Priča ima sjajnu karakterizaciju likova, jako pitku priču i djelomični efekat iznevjerenog očekivanja s elementima krimi-zapleta: iza svega topla, nježna, jednostavna, a dosta i društveno angažirana, ne samo kada je u pitanju seksualna orijentacija, već i klasa.

Žiri posebno ističe i pohvaljuje priču Snovi koje (ne) sanjamo autora/ice pod pseudonimom Arijan te K. Z. za priču Snovi koje (ne) sanjamo.

Najbolja fotografija

Žiri u sastavu Imrana Kapetanović – fotografkinja, Anes Osmić – glavni i odgovorni urednik Omladinskog magazina Karike te Belma Šteta – predstavnica partnerske organizacije Okvir prilikom odabira najboljih fotografija vodio se sljedećim kriterijima: koliko se fotografija uklapa u korektne tehničke okvire, kako funkcioniše kroz izražajna sredstva te šta se samom fotografijom komunicira.

Žiri i publika dijele mišljenje u vezi samo jedne fotografije – Odraz djetinjstva, čiji je autor/ica Aqueer. Prema ocjenama žirija ova fotografija je dobila najviše bodova, dok je prema mišljenju publike na trećem mjestu. Ipak, zbrajanjem svih bodova ovoj fotografiji pripalo je prvo mjesto i prva nagrada. Žiri je u ovoj fotografiji prepoznao dvostruko vođenje života, što je vrlo često iskustvo velikog broja LGBTIQ+ osoba, ali i brojnih drugih ljudi. Značenje fotografije je također višeslojno i može se odnositi kako na pitanje roda, tako i na pitanje seksualne orijentacije.

Drugo mjesto pripalo je Nadiri Ćuruliji za fotografiju Želja 3. Žiri je u ovoj fotografiji prepoznao slavljenje vlastite prihvaćenosti i prvog takvog rođendana što simbolizira jedna svjećica na torti.

Treće mjesto pripalo je fotografiji koja je od strane publike osvojila najviše bodova, dok od strane žirija nije osvojila niti jedan bod. Ipak, zbrajanjem svih bodova treća nagrada i treće mjesto pripada fotografiji Alšide Klanco Ogledalo.

Žiri posebno pohvaljuje fotografije Enigme Mesec i sunce 1 i 2.

U konačnici, zahvaljujemo se svim autorima i autoricama koji su poslali/e svoje radove te publici koja je čitala priče, lajkala fotografije te bodrila i navijala za svoje favorite/kinje.

Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta – rezultati kvir umjetničkog konkursa

Poziv umjetnicima i umjetnicama: Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta

Dec 4, 2021

Poziv umjetnicima i umjetnicama: Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta

Omladinska novinska asocijacija u BiH i Omladinski magazin „Karike“ u saradnji s Udruženjem „Okvir“ u okviru Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE pozivaju mlade umjetnike i umjetnice iz cijele BiH da učestvuju u kvir umjetničkom takmičenju.

Želeći osnažiti i afirmirati kroz medijski prostor našeg magazina kvir kulturu u BiH kao način senzibiliziranja, educiranja i informiranja šire javnosti o LGBTIQ+ zajednici u BiH pozivamo umjetnike i umjetnice uzrasta od 15 do 30 godina s prebivalištem u BiH da uzmu učešće u umjetničkom konkursu za najbolju fotografiju, kratki video i(li) kratku priču.

Umjetnički poziv je otvoren od 1. novembra do 30. novembra 2021. Na konkurs se može prijaviti s jednim do tri umjetnička rada u tri različite oblasti: fotografija, kratki video, kratka priča. Stručni žiri će selektirati radove za objavu na našem magazinu i ocijeniti iste te uz glas publike kao četvrtog člana žirija s po tri najuspješnija autora/ice iz svake oblasti potpisat ćemo autorski ugovor u sljedećim bruto iznosima: 400 KM, 300 KM i 200 KM.

Radove je potrebno dostaviti najkasnije do kraja novembra 2021. godine na adresu redakcija.karike@gmail.com s naznakom ZA KVIR UMJETNIČKI KONKURS (u zagradi navesti oblast za koju se prijavljujete: fotografija / video / kratka priča). U jednom dokumentu šaljete rad pod šifrom, a u drugom dokumentu rješenje šifre s vašim ličnim podacima: ime i prezime, grad u kojem živite, zanimanje, e-mail i broj telefona te način na koji želite da objavimo rad (pod vašim punim imenom i prezimenom ili anonimno pod pseudonimom ili nekim nadimkom). Napominjemo da je poziv otvoren za sve umjetnike/ce koji na umjetnički način promišljaju o položaju, životu i iskustvu LGBTIQ+ osoba u BiH danas.

Propozicije, tehnički uslovi i teme 

Fotografija

Možete poslati jednu do tri fotografije u jpg ili png formatu na jednu od sljedeće tri teme:

  1. Ogledalo
  2. Svijet koji gradimo
  3. Želja

Napomena: Fotografije mogu biti napravljene bilo kojim uređajem: fotoaparatom, mobilnim telefonom itd.

Kratki video

Možete poslati jedan do tri kratka videa u formatu MP4 9:16 (vertikalni, pogodan za Instareels/TikTok) u trajanju od 30 sekundi do dvije minute na jednu od sljedećih tema:

  1. Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta
  2. Mostovi
  3. Moje pitanje

Video može a i ne mora po izboru umjetnika/ce sadržavati: muziku, tekst i naraciju.

Kratka priča

Možete poslati jednu do tri kratke priče u Word dokumentu dužine do 1.500 riječi na jednu od sljedećih tema:

  1. Snovi koje (ne) sanjamo
  2. Tvoja ruka
  3. Peti zid

Prilikom odabira najboljih umjetničkih radova stručni žiri će se voditi dvama glavnim kriterijima: umjetnička vrijednost (kreativnost, inovativnost i originalnost) te društvena angažiranost djela.

Selekcija radova:

Prvi krug podrazumijeva tehničku selekciju pristiglih radova i provjeru da li pristigli radovi ispunjavaju propozicije konkursa. (1. – 7. decembar 2021.)

Drugi krug je ocjena selektiranih radova od strane stručnog žirija. Svaki član žirija (ukupno 3 člana/ice) će ocijeniti selektirane radove ocjenom – ocjenom 3 (najuspješniji rad), 2 (drugi najuspješniji rad) i 1 (treći najuspješniji rad). (7. – 14. decembar 2021.)

Treći krug je ocjena publike – ocjenom 3 (umjetnički rad s najviše pregleda ili lajkova), 2 (drugi rad s najviše pregleda ili lajkova) i 1 (treći rad s najviše pregleda ili lajkova).

Na kraju ćemo sabrati 3 glasa stručnog žirija i jedan glas publike te potpisati autorske ugovore sa sveukupno devet umjetnika/ca (po 3 u svakoj kategoriji).

Napominjemo da je moguće prijaviti se samo s originalnim, ličnim autorskim djelom koje do sada nije objavljeno nigdje. Autori i autorice koji budu slali plagijate bit će diskvalificirani i neće biti uzeti u razmatranje.

Glasanje publike:

Svi selektirani radovi bit će objavljeni u isto vrijeme, a publika će imati sedam dana za glasanje u sljedećem vremenskom periodu.

Fotografija

14. 12. 2021. Objavljivanje svih selektiranih fotografija na Instagram i Facebook profilu „Karike.ba“

21. 12. 2021.  Zadnji dan za glasanje publike

22. 12. 2021. Proglašenje nagrađenih

Video 

21. 12. 2021. Objavljivanje svih selektiranih videa na Instagram i Facebook profilu „Karike.ba“

28. 12. 2021. Zadnji dan za glasanje publike

29. 12. 2021. Proglašenje nagrađenih

Kratka priča

10. 1. 2022. Objavljivanje svih kratkih priča na Facebook profilu „Karike.ba“

17. 1. 2022. Zadnji dan za glasanje publike

18. 1. 2022. Proglašenje nagrađenih

Sretno svima s prijavama i mnogo se radujemo vašim radovima!

Izvor: www.karike.ba
Redakcija omladinskog magazina „Karike“, 1. novembar 2021.
Aktivnost je nastala uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE. Javni poziv je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Stavovi izraženi kroz javni poziv isključiva su odgovornost Omladinskog magazina „Karike“ i nužno ne odražavaju stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država

 

Naše priče, naš arhiv!

Naše priče, naš arhiv!

Nov 1, 2020

Naše priče, naš arhiv!

Sjećam se jednog razgovora kad smo bilei tek počelei da radimo na arhivu kad je neko od nas rekao:

“Ko je moj narod? Ko su moji ljudi? Jeste, imali smo Antifašistički front žena u SFRJ, ali gdje su bile kvir osobe, lezbejke, trans osobe? Moramo saznati gdje su bilie, šta su radilie za vrijeme ovog rata što se mi sjećamo.”

Toliko sila je prošlo Bosnom i Herzegovinom kroz historiju, toliko ratova se vodilo i imamo itekakvo antifašističko naslijeđe. Ali, eto, nas nekoliko je bilo tu, u toj kuhinji, sa stikerima po zidu sa pitanjima vezano za arhiv, pušimo cigare i pričamo: još jedan rat se desio i opet nas nema. Kao da nas nikako nema! To pitanje, ko su moji ljudi? nas je proganjalo. Ta potreba da popunimo tu prazninu je hitna. Jer nam je i cijela politička pozicija dislocirana kroz historiju, kroz tu slijepu mrlju kolektivnog sjećanja u okviru vremenske linije širih historijskih događaja. Tako je arhiv i počeo.

Az, član/ica radnog tima

U okviru Kvir arhiva u toku ove godine radimo na snimanju audio ličnih priča/intervjua LGBTIQ+ osoba iz BiH o odnosima, identitetima, seksualnosti i rodu, osjećaju pripadanja, kreativnosti i radu. Ovaj put su naše prijateljice, lezbejke, biseksualne, kvir žene iz naše zajednice velikodušno podijelile svoja promišljanja vezano za ova pitanja u odnosu na period prije, tokom i poslije rata, kao i trenutnu COVID-19 pandemiju. 

Link na kojem možete poslušati priče/intervjue je OVDJE. 

Veoma nam je bitno da šira javnost i osobe iz zajednice u online prostoru mogu čuti o ličnim iskustvima LGBTIQ+ osoba, različitim identitetima i kreativnom radu, izazovima i rješenjima – pogotovo u ovom periodu pandemije, izolacije i društvenih promjena. Ako želite podijeliti svoju priču, i više ste nego dobrodošlie.

Kvir arhiv je inicijativa koju je nekoliko osoba iz udruženja Okvir i nezavisnih kreativnih radnika i radnica pokrenulo tražeći odgovore na pitanja o seksualnosti, rodu, sigurnosti, o otporu ratu i aktivizmu vezano za našu kvir historiju. Poenta inicijative je da istražuje, dokumentira i čini vidljivim lične priče, historiju i djela LGBTIQA osoba u BiH. Ovu ideju realiziramo kroz seriju intervjua, fotografija, audio i video zapisa, te lansiranje digitalne baze – Kvir arhiva, kao multimedijalne online platforme. U slučaju serije ovih nekoliko audio priča, Feminist Review Trust Fund je prepoznao bitnost očuvanja i bilježenja naše historije, te su nas podržale za snimanje, post produkciju i objavljivanje naših priča. Rad na Kvir arhivu je kombinacija volonterskog i plaćenog rada, gdje je prvi dio rada bio podržan od strane feminističkih i lezbejskih fondacija. Nakon skoro dvije godine ovakvog rada smo se bilie susrelie sa sagorijevanjem pokušavajući kombinovati druge poslove, aktivizam i arhiv te smo naučilie da izgradnja arhiva zahtjeva napor i snagu cijele zajednice ljudi jer se arhiv tiče svih nas. Ako imate neke ideje ili jednostavno želite da učestvujete, ili ako želite da prevodite, editujete ili pišete članke za Wikipediju o bitnim osobama za našu historiju, možete nam se javiti. Bitno nam je da naša historija ostane zabilježena i da su životi različitih osoba kroz historiju BiH vidljivi. 

Naše priče ćemo nastaviti objavljivati na Kvir arhivu. 

Kad sam rekla da je taj aktivizam donio stvarno mnogo, tako da smo uradili mnogo za društvo i za nas same, mislim to stoji. I u ovom smislu kad si me pitala šta ti je bio neki srećan dio iz djetinjstva, tako bih da podijelim taj neki srećan dio, iako je bilo mnogo drugih srećnih dijelova u tom aktivizmu i kroz to aktivističko djelovanje. Bila mi je super jedna situacija kad smo išli na studijsko putovanje u Berlin, jer je Lepa Mlađenović dobila nagradu za lezbejski aktivizam. Išlo je nas dvadeset i dvije, čini mi se, lezbejke i bi, kvir žene iz različitih gradova bivše Jugoslavije. I to je stvarno bilo jedno predivno iskustvo, ono doživjeti to, stvarno sam zahvalna na tome. I kad smo se vraćali iz Berlina, tako sve pod tim utiscima i kako nam je bilo super i bila je ta dodjela nagrade i to smo nekako skroz polezbjeskili. Ne znam kako da to objasnim, tu dodjelu nagrade, zato što je trebalo da bude sve u hetero nekom normativnom modu, a mi smo totalno to preokrenuli da bude ono kako mi želimo, da pjesme budu one koje mi izaberemo, šta znam, tako da mi je to bilo dodatno ono super. I kad smo se vraćali, poslije takvih nekih predivnih iskustava i utisaka, u avionu smo bili sa drugim ljudima i bilo je nas dvadeset dvije. I u nekom trenutku stjuardesa je donjela neke novine da čitamo i tu je bio Telegraf. I sad na toj početnoj strani, na naslovnoj Telegrafa, je bio taj kao tekst da je Lepa dobila nagradu i to je pisalo tako na njemačkom i mi smo ono kao super, super! I od te dragosti smo krenuli da pjevamo Mlada partizanka bila lezbejka! I sad dvadeset dvije nas to pjeva i sjedimo u avionu i ovi drugi putnici gledaju al ono nemaju izbora. Kontaš, nemaju gdje, sad su oni tu, ono, sjede i ćute otprilike. E to mi je neko ono super iskustvo i koje me baš uveseljava svaki put kad pomislim na to nekako se obradujem. Pored mene je sjedila neka žena, sjećam se, i onda je ona mene pitala, kao, pa ko ste vi, šta vi to sad pjevate, šta vi to radite? Ja sam njoj objasnila ko smo mi, šta radimo tu i zašto smo bili na tom putovanju. I onda je ona mene pitala kao, ona je iz Srbije iz nekog malog mjesta s juga, i ona je mene pitala kao šta ti misliš jel ima u tom mom mjestu lezbejki? Ja sam rekla pa sigurno da da, vjerovatno da da, mislim. Ja trenutno ne poznajem ni jednu al vjerovatno da da. Tako da eto i to je nekako nešto pomjerilo i u nama i u toj ženi i u tim svim drugim putnicima. To mi je bilo super, eto.

Dragana

O Kvir arhivu

Vjerujemo da svaka osoba posjeduje svoju priču i znanje o proživljenim iskustvima kroz svoju autentičnu strukturu sjećanja. Mi zajednički i recipročno želimo da učimo kako locirati, ispričati te priče LGBTIQA+ osoba i kolektiva unutar šireg društvenog konteksta.

Kvir arhiv se realizira kroz seriju intervjua, fotografija, audio i video zapisa, te lansiranje digitalne baze – Kvir arhiva, kao multimedijalne online platforme.

Lične priče LBTQ žena

Smatram da je bitno da se svaki glas čuje, pogotovo je od velike važnosti da se čuje glas manjine koja nema svoja prava u 21 vijeku u BiH. Mi žene živimo i dan danas u patrijarhalnom svijetu i naši glasovi su veoma često tihi… Biti lezbejka, kvir ili bi žena je veoma teška pozicija na našem surovom Balkanu.

Trebamo biti glasne, trebamo svakodnevno biti inspiracija i jaki vjetar u leđa mladim generacijama… starijim… nebitno… Trebamo jedna drugu gurati i podržavati. Mislim da su lične priče bitne i treba ih gurati u javni prostor. da ljudi postanu svjesni… a možda nekoga ohrabre … da uzme svoj život u svoje ruke i živi punim plućima!

L.

Rezultati konkursa „Šarolika pera“ za najbolju kvir priču i pjesmu

Rezultati konkursa „Šarolika pera“ za najbolju kvir priču i pjesmu

Dec 16, 2017

Rezultati konkursa „Šarolika pera“ za najbolju kvir priču i pjesmu

Na našem nagradnom konkursu „Šarolika pera“ za najbolju kvir priču i pjesmu, koji je realizovan u sklopu projekta Helsinški odbor za ljudska prava/Helsinki Committee for human rights „(Ne)vidljive manjine-Nulta tolerancija prema diskriminaciji LGBT osoba” i podržan od strane Program podrške marginaliziranim grupama USAID PPMG je pristiglo 47 radova iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije. Iako je konkurs prvobitno bio za autore i autorke iz Bosne i Hercegovine, zbog velikog broja pristiglih radova iz okolnih zemalja, odlučili/e smo ga proširiti na regionalni nivo i tako dati priliku i autorima/autorkama koji/e nisu iz BiH, a koji/ su pokazali/e interesovanje za učešće da predstave svoj talenat i ljubav prema pisanoj riječi.

Članovi/ice žirija u sastavu Lejla Kalamujić, Anes Osmić i Azra Čaušević jednoglasno su odlučili/e da nagrade i pohvale sljedeće poetske i prozne radove:

Najbolja priča: „Kupanje“, Nemanja Brdar, Bosna i Hercegovina
Najbolja pjesma: „Gnezdo dečaka“, Bojan Krivokapić, Srbija

Pohvalnice su dobili/e:
Priča „Igla“, Jelena Stančić, Srbija
Pjesma „Prst koji ne pomičeš“, V. B. Borjen, BiH
Pjesma „Tajni život Alehandre P.“, šifra Jen Yu, BiH

Udruženje Okvir zadržava pravo objavljivanja nagrađenih, pohvaljenih i ostalih radova pristiglih na konkurs na svojim komunikacijskim kanalima.

Udruženje Okvir čestita svim dobitnicima/cama i zahvaljuje se svim autorima i autorkama koji/e su poslali/e svoje radove.

Rezultati konkursa „Šarolika pera“ za najbolju kvir priču i pjesmu

Konkurs za najbolju kvir priču i pjesmu

Nov 10, 2017

Konkurs za najbolju kvir priču i pjesmu

„Šarolika pera“ – Konkurs za najbolju kvir priču i pjesmu

 

LGBT*IQA Udruženje Okvir poziva sve zainteresovane autore i autorke koji/e se bave pisanjem kvir proze i poezije da se prijave na nagradni konkurs „Šarolika pera“.

Svrha konkursa jeste podizanje svijesti o seksualnosti, rodnim identitetima i LGBT*IQA pravima. Ovim pozivom želimo dati prostor talentovanim autorima i autorkama da budu kreativni/e i predstave svoj talenat i ljubav prema pisanoj riječi kako LGBT*IQA zajednici tako i široj javnosti u Bosni i Hercegovini.

Pravo učešća imaju sve osobe koje pišu na B/H/S jeziku. Autori i autorke svoje radove mogu dostaviti na bilo kojem od dva zvanična pisma u BiH: latinica ili ćirilica. Nema tematskih ograničenja.

Radovi moraju biti autorski i ne smiju biti prethodno publikovani. Autori i autorke mogu poslati jednu priču u obimu od 10 000 karaktera sa proredima i/ili jednu pjesmu. Radovi se šalju u MS Word formatu.

Na ovome konkursu će biti dodijeljene dvije novčane nagrade. Jedna za najbolju priču u iznosu od 180,00 KM, druga za najbolju pjesmu također u iznosu od 180,00 KM.

Udruženje Okvir zadržava pravo objavljivanja nagrađenih i ostalih radova pristiglih na konkurs. Autori i autorke nagrađenih i ostalih radova koji će ući u selekciju za objavljivanje na komunikacijskim kanalima Udruženja Okvir (web stranica, Facebook stranica) ustupaju svoja autorska prava Udruženju Okvir bez nadoknade.

Konkurs “Šarolika pera” je anoniman.

Radove slati pod šifrom sa naznakom: Za konkurs Šarolika pera. Razrješenje šifre s osobnim podacima autora/ke (ime i prezime, broj telefona, e-mail adresa) se šalje uz radove na e-mail adresu info.okvir@gmail.com  najkasnije zaključno sa 30. novembrom 2017. godine.  Svi dospjeli radovi će biti ocjenjivani od strane tročlanog stručnog žirija kojeg čine književnice i književnici te jedan član/ica Udruženja Okvir.

Nagrađeni autori i autorke će o rezultatima konkursa kao i datumu te načinu uručivanja nagrada biti obaviješteni/e putem e-maila 5 dana nakon zatvaranja konkursa.

Konkurs za najbolju kvir priču i pjesmu se realizuje u sklopu projekta Helsinški odbor za ljudska prava/Helsinki Committee for human rights „(Ne)vidljive manjine-Nulta tolerancija prema diskriminaciji LGBT osoba”, podržanog od strane Program podrške marginaliziranim grupama USAID PPMG.

POZIV: Sudjeluj u umjetničkom projektu ‘U tranziciji’

POZIV: Sudjeluj u umjetničkom projektu ‘U tranziciji’

Apr 18, 2017

POZIV: Sudjeluj u umjetničkom projektu ‘U tranziciji’

Projekat U tranziciji će u maju i junu voditi naša drugarica i umjetnica, Alma Selimović. Više o ideji i prijedlogu možete pročitati niže u Alminom pozivnom pismu. Alma je genijalna umjetnica i veoma kreativna i vedra osoba. Ona je bila aktivna u udruženju Q, prvom LGBT*IQA udruženju u BiH a sada se nalazi u SAD-u. Pokrenula je samo-inicijativno cijelu gofundme kampanju da bi radila ovaj projekat. Ovim putem otvaramo poziv za sve trans i rodno varijantne osobe da se prijave na učestvovanje u projektu. Planira doći u Hrvatsku, Srbiju i BiH počevši od 5.5.2017. godine. Datumi rada i dolaska su sljedeći: Zagreb: 5.5., te Beograd: 8.5. i Sarajevo/Podgorica 12.5.2017. godine. Ako ste zainteresovani, molimo vas da se javite ili Okviru na ug.okvir@gmail.com ili direktno Almi na selimovic81@gmail.com, najkasnije do 30.4.2017. godine. U prijavnom mailu molimo navedite nivo znanja engleskog jezika. Svi putni troškovi i troškovi hrane su pokriveni, te molimo da sačuvate sve putne karte zbog refundacije. Radujemo se mnogo upoznavanju, radu i druženju!

Dragei svei,

možda ste već čuli od Okvira o projektu koji sam inicirala. Nadam se da će vam biti od interesa i da ćemo imati priliku sarađivat. Ja sam Alma Selimović. Odrasla sam u Bosni i Hercegovini, ali trenutno radim i živim u Americi. Dok sam još uvijek živjela u BiH bila sam uključena u rad Udruženja Q i LGBTIQ aktivističku scenu u našem regionu.  Zadnjih 7 godina se bavim isključivo umjetnošću i radu sa djecom.

Tokom maja i juna 2017. godine,  bit ću u Berlinu kao “Artist in Residence”. To vrijeme želim posvetit projektu koji se zove “U tranziciji”. Želja mi je da se povežem sa queer osobama sa ex-YU prostora koje su trans, queer i/ili neutralne po pitanju rodnog identiteta i izražavanja. U zadnje vrijeme kroz svoje umjetničke radove istražujem prostor između ne-binarnog rodnog jezika i individualne ekspresije spola/roda. Neke od tih radova možete pogledat ovdje: www.almaselimovic.com.

Srž projekta čine vaše priče. Ako ste zainteresovani, voljela bih se upoznati sa svima vama, saslušati i snimiti vaše priče o identitetu, tranziciji, upornosti i otpornosti, borbi i životu uopšte. Osim audio snimanja, moj fokus je crtanje koje će bit inspirisano vašim pričama. Trenutno nemam fiksirana pravila vezano za crtanje potreta i načina na koji bi se naši sastanci trebali odvijat. Prvenstveno će se sesije crtanja odvijat onako kako najviše paše modelu. Sve će ovisit o modelu i kako se osoba sa kojom radim u datom trenutku osjeća. Moj posao će bit da svaku priču zabilježim što je korektnije moguće i da je napravim vidljivom, te da uhvatim nit po kojoj je svaka sama po sebi posebna.

Nemam namjeru da koristim imena osim ako vam to ne predstavlja problem. Također, crteži neće nužno predstavljat figurativni portret već stiliziran/apstraktan portret. Portreti će poredstavljat osobu u totalu, a ne nužno samo lice ili tijelo. Radovi će biti završeni nakon mog povratka u SAD. Za sada su planirane izložbe u SAD-u, Berlinu i Bosni i Hercegovini.

Ako ste zainteresovani, molim vas da se javite ili Okviru na ug.okvir@gmail.comili direktno meni na selimovic81@gmail.com, najkasnije do 30.4.2017. godine. Radujem se skorom upoznavanju i radu skupa.

Veliki pozdrav i sve najbolje,

Alma