trans

 

 

 

 

 

 

 

 

Diskriminacija

Diskriminacija – diskriminacija predstavlja svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili nejednak tretman na osnovu određenih karakteristika. Ona ima za cilj poništavanje ili umanjivanje poštovanja, uživanja ili priznavanja. Višestruka diskriminacija – diskriminacija na više osnova ili na više nivoa ili diskriminacija koja po jednoj osnovi, kršeći jedno pravo, također krši i druga prava.

  • FTM
    FTM/F2M (eng. female to male) – kratica koja označava smjer modifikacije spola/roda i/ili izražavanja od ženskog ka muškom. Za FTM osobu koristi se i termin transmuškarac.
  • Heteronormativnost
    Heteronormativnost – postavlja norme heteroseksualnosti i kontrolira je jednako kao i druge seksualnosti. Ona kao normu postavlja vrlo specifičan oblik heteroseksualnosti i proizvodi homoseksualnost kao svoju drugost, te pokušava zadržati svoju ideologiju kao da je jedina moguća, dominantna i „prirodna“.
  • Heteropatrijarhalne norme
    Heteropatrijarhalno normativni sistem/norme – društveni sistem koji počiva na principima i vrijednostima patrijarhata i heteroseksualnosti, duboko ukorijenjenim nepromjenjivim binarnim gledištima koje definiraju, kreiraju i određuju „muškarca“ i „ženu“ i zadaju norme unaprijed određenim ulogama.
  • Interspolna osoba
    Interspolna osoba – osoba rođena sa spolnim i reproduktivnim organima koji se ne mogu definirati kao izričito „ženski“ ili „muški“. Interspolna djeca u većini slučajeva podliježu kirurškim zahvatima i hormonskoj terapiji. Korektivnim kirurškim operacijama spolni organi se usklađuju sa standardno prihvatljivim penisom ili klitorisom. „Normalizacija“ spola uglavnom nije medicinski neophodna već se tiče uklanjanja društvene stigme i nekomotnosti korištenjem heteroseksualnog obrasca seksualnosti i društveno prihvaćenih normi samo dva spola. Svake godine, na tisuće se djece rađa sa značajkama i ženskog i muškog spola koje kirurzi onda često preoblikuju bez znanja i pristanka roditelja. Najčešći zahvat je preoblikovanje genitalija u uvriježena primarna ženska spolna obilježja, što može rezultirati emocionalnim traumama i gubitkom osjeta, te nemogućnošću orgazma. O interspolnim se osobama često govori kao o transrodnim. U prošlosti se interseksualna osoba nazivala hermafroditom.
  • Interspolnost ili interseksualnost
    Interspolnost (interseksualnost) – biološka neodređenost spola kao izričito muškog ili ženskog; atipičan razvoj spola unutar spolnih kromosoma, spolnih žlijezda, reproduktivnih kanala i genitalija. Učestalost interspolnosti varira. U prosjeku, jedna od 2000 beba rodi se s nekim od interspolnih stanja. Medicina klasificira atipičan razvoj spola ili interspolnost kao poremećaj spolnog razvoja. Prijašnji medicinski nazivi su uključivali hermafroditizam i pseudohermafroditizam.
    Odluku o djetetovom spolu doktori donose na temelju medicinskog testa. Ako dijete ima Y kromosom i prikladan penis ili onaj koji je po mišljenju doktora moguće „rekonstruirati“, djetetu se pripisuje muški spol (ako se pripisuje muški spol, beba mora imati penis veličine najmanje 2,5 cm). Ako dijete ima Y kromosom i neprikladan penis ili onaj koji po mišljenju doktora nije moguće „rekonstruirati“, djetetu se pripisuje ženski spol i on se kirurškim putem „rekonstruira“. Ako dijete nema Y kromosom, pripisat će mu se ženski spol. Genitalije će biti izmijenjene kirurškim putem, kako bi više ličile na ženske genitalije. Ovo uključuje operaciju smanjenja klitorisa i konstruiranje „vagine“.
  • Marginalizirane/ranjive grupe
    Marginalizirane/ranjive grupe – skupina/grupa ljudi koja je zbog individualnih karakteristika diskriminirana i podložnija nasilju i nepoštivanju vlastitih ljudskih prava, te nema isti pristup informacijama i ustanovama i čije je aktivno sudjelovanje u civilnom društvu dodatno sputano posljedicama nasilja, diskriminacije i marginalizacije.
  • MTF
    MTF/M2F (eng. male to female) – kratica koja označava smjer modifikacije spola/roda i/ili izražavanja od muškog ka ženskom. Za MTF osobu koristi se i termin transžena.
  • Nasilje
    Nasilje – čin ili namjera da se povrijedi ili uništi osoba i njezin integritet i dostojanstvo na fizičkom, psihičkom/emotivnom, duhovnom ili nekom drugom nivou.Fizičko – nanošenje ozljeda fizičkom silom/snagom drugoj osobi – udarci, povrede i svaki drugi oblik nanošenja fizičkih ozljeda ili bola.

    Psihičko – uključuje verbalne napade, omalovažavanje, vrijeđanje, ismijavanje, onemogućavanje slobode kretanja, zastrašivanje, prijetnje i dr.

    Seksualno – bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentari, prijedlog i/ili komentar usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti. Uključuje uznemiravanje, zlostavljanje, silovanje, trgovinu, prisilnu prostituciju i pornografiju.

    Ekonomsko – uskraćivanje/oduzimanje ekonomskih sredstava i potencijala drugim osobama.

    Institucionalizirano – predstavlja nepravedno, neodgovarajuće i neadekvatno reagiranje državnih i društvenih tijela, kao i izostanak reakcije.

  • Neki trans identiteti
    Transrodne osobe (gore navedeno)Transeksualne osobe (gore navedeno)

    Transmuškarac (FTM/F2M, kratica za female-to-male, gore navedeno)

    Transžena (MTF/M2F, kratica za male-to-female, gore navedeno)

    Transvestiti/kinje – osobe koje se zbog vlastitog zadovoljstva oblače u odjeću drugog roda. Ove osobe mogu biti i biseksualne i heteroseksualne i homoseksualne orijentacije.

    Cross-dressing – povremeno oblačenje odjeće koja je tradicionalno dodijeljena drugom spolu. Cross-dressing je forma rodnog izražavanja, cross-dresser žene i muškarci uobičajeno su zadovoljne/i svojim biološkim spolom, a oblače odjeću drugog spola iz različitih razloga: radi vlastitog zadovoljstva, kako bi izrazili nezadovoljstvo i suprotstavili se postojećim društvenim normama, u umjetničke svrhe i dr.

    Drag („dressed as girl“) – odijevanje koje je društveno definirano kao odijevanje drugog spola ili roda, također se odnosi na stilizirano, naglašeno predstavljanje drugog spola ili roda.

    Drag King (eng.) – žena koja se odijeva u mušku odjeću u svrhu performansa, zabave ili osobnog zadovoljstva predstavljajući vlastitu definiciju muškosti. Takvo izražavanje može biti personifikacija muškarca, kulturološko izražavanje, butch stvarnost, proširivanje identiteta ili oblik parodije. Drag King-a se oslovljava u muškom rodu kad je u dragu. Ove osobe mogu biti bilo koje seksualne orijentacije.

    Drag Queen (eng.) – muškarac koji se odijeva u žensku odjeću radi osobnog zadovoljstva ili performansa. Drag Queen se oslovljava u ženskom rodu kad je u dragu. Ove osobe mogu biti bilo koje seksualne orijentacije.

    Butch – žena s naglašenim društveno normiranim oznakama muškog roda. Termin butch označava ponašanja, izražavanja, stilove, samo-identificiranje i sl. koji se vežu uz maskulinost.

    Gender bender – termin opisuje osobu koja nadilazi ili „iskrivljuje“ granice očekivanih rodnih uloga i rodnog izražavanja. Ponekad je to i forma društvenog aktivizma, način na koji se osoba suprotstavlja pretpostavkama i generalizaciji koje postoje u društvu vezano za rodne norme.

  • Operacija prilagodbe spola
    Operacija prilagodbe spola (eng. Sex Reassignment Surgery, SRS) – kirurški zahvati kojima se spolne karakteristike jednog spola mijenjaju u drugi. Dok neke transeksualne, transrodne i rodno nenormativne osobe usklađuju svoj rodni identitet, ulogu i izražavanje bez operativnih zahvata, za mnoge je operacija ključan i medicinski nužan korak kako bi osoba mogla živjeti u skladu sa svojim identitetom. Postoje mnogi operativni zahvati kroz koje prolaze transeksualne osobe, a uključuju operativne zahvate na dojkama/grudima, operativne zahvate na genitalijama te druge operativne zahvate kao npr. liposukcija, lipofiling, modifikacija glasa i dr.
  • Poremećaj rodnog identiteta
    Poremećaj rodnog identiteta (eng. Gender Identity Disorder, GID) – je kategorija koja još uvijek postoji u službenom popisu Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-IV). Dodijeljena je transrodnim i drugim rodno nenormativnim osobama. Ovisno o dobi, kod osobe s jakom i trajnom rodnom identifikacijom koja je suprotna biološkom spolu i trajnom nelagodom zbog svojeg biološkog spola ili s osjećajem nepripadanja rodnoj ulozi vezanoj uz taj spol dijagnosticira se poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, u adolescenciji ili u odrasloj dobi. Poremećaj rodnog identiteta se smatra uvredljivim, zato što etiketira ljude kao „poremećene“, međutim, dijagnoza se koristi ne kako bi se transeksualnost „liječila“, već da bi se osobama omogućilo korištenje zdravstvenih usluga pri procesu prilagodbe spola.
  • Queer
    Queer – termin se koristi da jednom riječju opiše cijelu homoseksualnu, biseksualnu, transrodnu, transeksualnu i interspolnu zajednicu kao i heteroseksualne osobe koje sebe vide ili žive svoj život izvan heteropatrijarhalnih normi. Ova riječ se, također, odnosi na aktivizam, pokret i teorijski pravac, kao i na samu osobu i njene identitete i na taj način podrazumijeva nepristajanje na „samorazumljivo“ slijeđenje društvenih pravila.  Queer se odnosi na  propitivanje i/ili odbijanje nametnutih normi patrijarhalne tradicije; kreiranje prostora, kulture i izražaja koji nadilaze „zatvorene kutije“ LGB ili heteroseksualne seksualnosti, i/ili „ženskih“ i „muških“ spolova/rodova; omogućavanje samodefiniranja; predstavljanje radikalne politike koja uviđa povezanost svih vidova opresije.
  • Rod
    Individualni osjećaj vlastitog identiteta/izražavanja koji potvrđuje, negira i/ili nadilazi društveno zadane i formirane spolne i rodne uloge muškaraca i žena kao i cijelu binarnu koncepciju „muškog” i „ženskog”. Rod je i društveno oblikovanje spola koje po definiciji određuje društvene uloge „muškaraca“ i „žena“. Na primjer, ženski rod se želi definirati kroz određene značajke kao što su emocionalnost, pasivnost, nježnost, kuhanje, odgoj djece, kućanski poslovi i dr., dok društvo za muški rod veže racionalnost, agresivnost, aktivnost, dominaciju, fizičke poslove i sl. Rod je promjenjiv i mijenja se kroz razvoj društva jer je uvjetovan društvenim promjenama i kulturama kao i individualnim osjećajem i potrebama. Rod nije samo društveno konstruirana definicija žena i muškaraca, to je i društveno konstruirana definicija odnosa između spolova. Konstrukcija sadrži nejednak odnos moći s muškom dominacijom i ženskom subordinacijom u većini životnih područja. Rod je kategorija kojom dijelimo ljude. Uočavanjem ponašanja, oblačenja, izgleda, gesti, načina hoda i sličnog, mi pripisujemo ljudima oko nas da li su „žensko“ ili „muško“. Pritom ne mislimo isključivo na njihova spolna obilježja, već na sveukupnost njihova izražavanja.
  • Rodna disforija
    Rodna disforija – trajni distres i nezadovoljstvo zbog osjećaja osobe da ne pripada svome biološkom spolu i rodnoj ulozi koja se vezuje uz biološki spol. Kod nekih je osoba rodna disforija prisutna u tolikoj mjeri da taj distres ispunjava uvjete za formalnu dijagnozu. Međutim, ta dijagnoza ne daje dozvolu za stigmatizaciju ili za uskraćivanje građanskih i ljudskih prava. Postojeći sistemi klasifikacije poput Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM, Američko Psihijatrijsko Udruženje, 2000. god.) i Međunarodna klasifikacija bolesti (ICD, Svjetska zdravstvena organizacija, 2007. god.) definiraju razne mentalne poremećaje koji se razlikuju u pojavljivanju, trajanju, patogenezi i dr. Ovi sistemi pokušavaju klasificirati skupine simptoma i stanja, a ne pojedince/ke same. U tom smislu, poremećaj je opis simptoma i stanja koje osoba proživljava, a ne opis same osobe ili njezinog identiteta.
    Dakle, ne radi se o tome da transeksualne, transrodne i rodno nenormativne osobe imaju inherentan poremećaj, već se teškoćama uzrokovanim rodnom disforijom može pristupiti kao nečemu što se može dijagnosticirati i za koje postoje razne mogućnosti tretmana. Postojanje dijagnoze za rodnu disforiju često olakšava pristup zdravstvenoj skrbi te može poslužiti daljnjim istraživanjima ka učinkovitim tretmanima.
  • Rodna diskriminacija
    Diskriminacija na osnovi roda (Rodna diskriminacija) – odnosi se na sustav vjerovanja (i diskriminaciju koja iz njega proizlazi) o rodu i rodnom identitetu, a temelji se na uvjerenjima da naš identitet određuju samo biološke karakteristike (osoba rođena s biološki muškim karakteristikama mora se osjećati muškarcem, a sa ženskim kao žena). Ovaj sustav vjerovanja na transrodne osobe gleda kao na zbunjene ili psihički nestabilne, transeksualne osobe osuđuje da se „pretvaraju“ biti nešto što nisu, a interspolne osobe vidi kao „nakaze“ prirode, a ne prirodnu varijaciju. Ova diskriminacija proistječe iz neprihvaćanja i negiranja prava pojedinki/ca na osobnu koncepciju rodnog identiteta i izražavanja.ržavnih i društvenih tijela, kao i izostanak reakcije.
  • Rodna nekonformnost ili rodna nenormativnost
    Rodna nekonformnost ili rodna nenormativnost – odnosi se na mjeru u kojoj se nečiji rodni identitet, uloga ili izražavanje razlikuje od društveno uvjetovanih kulturalnih normi pripisanih određenom spolu. Rodna nenormativnost nije isto što i rodna disforija. Rodna disforija odnosi se na neugodu ili distres uzrokovan razlikom između rodnog identiteta osobe i spola koji joj je pripisan rođenjem (te pripadajuće rodne uloge i/ili primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika). Dakle, nemaju sve rodno nenormativne osobe rodnu disforiju.
  • Rodni identitet
    Rodni identitet – podrazumijeva osobni koncept, odnosno konstrukt našeg roda, ne neophodno ovisan o spolu s kojim se osoba rađa. Rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga – ova identifikacija može biti u skladu s društveno propisanim definicijama ili ih može negirati, nadilaziti i mijenjati. Sloboda izražavanja rodnog identiteta treba uključivati rodnu neodređenost i rodnu kontradikciju, a ne samo binarnost odnosno postojanje samo dva roda – ženskog i muškog.
  • Rodno izražavanje
    Rodno izražavanje – način na koji osoba izražava svoj rodni identitet; uobičajeno se izražava kroz ponašanje, odijevanje, frizuru, glas, tjelesne karakteristike i dr.
  • Samodefiniranje
    Samodefiniranje –  pravo osobe da sama definira svoj/e identitet/e i sebe kao osobu.
  • Seksualna prava
    Seksualna prava – osnovna i opće ljudska prava, zasnovana na slobodi, dostojanstvu i jednakosti svih ljudskih bića. Seksualna prava uključuju:1. Pravo na seksualnu slobodu.  Seksualna sloboda obuhvaća mogućnost potpunog izražavanja osobnih seksualnih potencijala. To, dakako, isključuje sve vrste seksualne prisile, eksploatacije i zlostavljanja, bilo kada i u bilo kojoj situaciji.

    2. Pravo na seksualnu autonomiju, seksualni integritet i sigurnost  seksualnog tijela. Ovo pravo uključuje sposobnost donošenja samostalnih odluka o vlastitom seksualnom životu unutar konteksta osobne i društvene etike. Isto tako, obuhvaća kontrolu vlastitog tijela i uživanje u vlastitom tijelu slobodno od zlostavljanja, sakaćenja i nasilja svake vrste.

    3. Pravo na seksualnu privatnost. Pravo na seksualnu privatnost uključuje pravo na vlastite intimne odluke i ponašanja, sve dok se njima ne ugrožavaju seksualna prava drugih.

    4. Pravo na seksualnu jednakost. Odnosi se na slobodu od svih vrsta diskriminacije bez obzira na spol, rod, seksualnu orijentaciju, dob, rasu, društvenu klasu, vjeru, te fizičku ili emocionalnu različitost.

    5. Pravo na seksualni užitak. Seksualni užitak, uključujući autoerotizam, izvor je fizičke, psihičke, intelektualne i duhovne dobrobiti.

    6. Pravo na emocionalno seksualno izražavanje. Seksualno izražavanje jest više od erotskog užitka ili seksualnog čina. Svatko ima pravo izražavati svoju seksualnost kroz komunikaciju, dodir, emocionalno izražavanje i ljubav.

    7. Pravo na slobodu seksualnog udruživanja. Riječ je o mogućnosti sklapanja ili ne sklapanja braka, razvoda i uspostavljanja drugih oblika odgovornih seksualnih zajednica.

    8. Pravo na slobodne i odgovorne reproduktivne izbore. Obuhvaća pravo na odlučivanje o roditeljstvu, broju djece, dobnoj razlici među djecom, te pravo slobodnog pristupa sredstvima kontrole i reguliranja plodnosti.

    9. Pravo na seksualnu informaciju temeljenu na znanstvenom istraživanju. Ovo pravo podrazumijeva da seksualna informacija treba nastati kroz proces nesmetanog i etičnog znanstvenog istraživanja, te da, na odgovarajuće načine, treba biti diseminirana na svim društvenim razinama.

    10. Pravo na sveobuhvatno obrazovanje o seksualnosti. Obrazovanje o seksualnosti jest cjeloživotni proces, koji počinje od rođenja, i treba uključivati sve društvene institucije.

    11. Pravo na zaštitu seksualnog zdravlja. Zaštita seksualnog zdravlja treba biti dostupna i za prevenciju i za tretman seksualnih nedoumica, problema i poremećaja svih vrsta.

  • Seksualna/rodna orijentacija
    Seksualna/rodna orijentacija – odnosi se na emotivnu, seksualnu i drukčiju privlačnost prema osobama koje mogu biti istog ili različitog spola/roda.
    Najčešće se spominju tri seksualne orijentacije: biseksualna, homoseksualna i heteroseksualna.
    Biseksualne osobe osjećaju emotivnu i/ili seksualnu privlačnost prema osobama oba spola/roda. Biseksualne osobe ne moraju biti podjednako privučene od strane oba spola.
    Homoseksualne osobe osjećaju privlačnost ili imaju emotivne i seksualne odnose s osobama istog spola. Mnoge osobe su imale homoseksualnih iskustava, no njihov identitet je heteroseksualan.
    Heteroseksualne osobe osjećaju privlačnost prema osobama suprotnog spola ili s osobama suprotnog spola imaju emotivne i seksualne odnose.
    Budući da je seksualni identitet individualna koncepcija vlastite seksualne orijentacije, postoje još brojne seksualne orijentacije prema kojima se ljudi identificiraju, npr. panseksualnost, autoseksualnost, ambiseksualnost, sapioseksualnost, te pomoseksualnost.
  • Seksualne slobode
    Seksualne slobode – seksualne slobode predstavljaju mogućnost potpunog izražavanja osobnih seksualnih potencijala kao i odgovornog ponašanja prema drugima.
  • Seksualnost
    Seksualnost – seksualnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijednosti koji se dovode u vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao spolnog/rodnog/seksualnog. Kao integralni dio ljudskog razvoja kroz sve faze života, seksualnost uključuje fizičke, psihološke i društvene komponente.
  • Spol
    Spol – društvena, zakonska i medicinska klasifikacija bioloških karakteristika koja, na osnovu (vanjskih) spolnih organa, osobe dijeli na samo dvije kategorije: muškarce i žene (poznate/postojeće kategorije: ženski, muški i interseks). Osim društvenog, spol je i individualni konstrukt. U biološkom smislu, spol je obično definiran kromosomima, hormonima i reproduktivnim organima.
  • Spolni identitet
    Odnosi se na vlastitu spolnu identifikaciju, ne neophodno ovisnu o spolu s kojim se osoba rađa. Spolni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Nečiji spolni identitet može biti žena, muškarac, između ili pak niti jedno.
  • Standardi zdravstvene skrbi
    Standardi zdravstvene skrbi transseksualnih, transrodnih i rodno nenormativnih osoba (sedma verzija) – Smjernice za rad s transeksualnim, transrodnim i rodno nenormativnim osobama koje izdaje Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba (WPATH – World Professional Association for Transgender Health).
    2011. godine izašli su Standards of Care for the Health of Transsexual, Transgender, and Gender Nonconforming People (Standardi zdravstvene skrbi transseksualnih, transrodnih i rodno nenormativnih osoba, sedma verzija), dostupni na engleskom jeziku, a na hrvatskom postoje „Standardi skrbi za poremećaje rodnog identiteta, šesta verzija” (prijevod Ženske sobe – Centra za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost, 2006.).
    U ovoj brošuri za Standarde zdravstvene skrbi transseksualnih, transrodnih i rodno nenormativnih osoba koristi se i skraćenica Standardi skrbi.
  • Trans
    Termin trans se odnosi na transrodnost kao i transeksualnost i uključuje također osobe, identitete, ponašanje, grupe, pokret, aktivizam i dr.
  • Transeksualna osoba
    Transeksualna osoba – osoba koja je uključena u proces prilagodbe spola. Transeksualna osoba je ona osoba koja želi i ima namjeru napraviti operaciju prilagodbe spola ili je u samom procesu prilagodbe spola (tranzicija) ili je već djelomično ili potpuno modificirala svoje tijelo da bi izrazila svoj spolni/rodni identitet i osjećaj sebe. Transeksualne osobe po seksualnoj orijentaciji mogu biti heteroseksualne, lezbijke, gej ili biseksualne osobe.
  • Transeksualnost
    Transeksualnost se odnosi na osjećaj i identitet osobe čiji spolni i rodni identitet i izražavanje nije u skladu s njezinim pripisanim (biološkim) spolom. Za razliku od transrodne osobe, transeksualna osoba osjeća trajni distres i nezadovoljstvo zbog osjećaja da ne pripada svome biološkom spolu (i rodnoj ulozi koja se vezuje uz biološki spol) te ima namjeru, uključena je ili je prošla kroz proces prilagodbe spola.
  • Transeksualnost vs. Transseksualnost
    Transeksualnost vs. Transseksualnost – termin transseksualnost (s dva „s“) koristi se u medicinskom kontekstu i sam po sebi uključuje postojanje dijagnoze i liječenja. S druge strane, u kontekstu ljudskih prava, aktivizam koristi termin transeksualnost (s jednim „s“) kako bi naglasio da svaka osoba ima pravo u potpunosti živjeti svoj spolni i rodni identitet, prihvatiti ili ne društvene norme koje se vezuju uz rodne uloge i očekivanja te prilagoditi svoje tjelesne karakteristike vlastitom rodnom/spolnom identitetu. Izostavljanjem jednog „s“ želi se izbaciti dijagnoza i naglasiti normalnost i prirodnost transeksualnosti.
  • Transfobija
    Transfobija – proistječe iz neprihvaćanja i negiranja prava pojedinke/ca na osobnu koncepciju rodnog/spolnog identiteta i izražavanja. To je strah, mržnja, gađenje i diskriminirajući odnos prema osobama čije stvarno ili percipirano rodno izražavanje nije sukladno, u društveno prihvaćenom smislu, spolu koji im je pripisan rođenjem. Odnosi se i na predrasude i diskriminirajući odnos prema osobama koje narušavaju i/ili prekoračuju uske društvene spolne/rodne uloge, pravila i stereotipe.
  • Transrodna osoba
    Transrodna osoba – osoba čiji rodni identitet i/ili rodno izražavanje izlazi iz okvira zadanih tradicionalnih, društveno definiranih rodnih uloga i normi uvjetovanih spolom. Osobni, unutarnji osjećaj roda ne mora se podudarati s biološkim određenjem našeg spola. Iz svih tih razloga, transrodne osobe žele da im se rodno izražavanje podudara s rodnim identitetom, radije nego s njihovim spolom. Transrodne osobe se identificiraju kao muškarci, žene, nijedno, oboje ili nešto drugo, a da pri tome taj identitet nije u skladu s pripisanim spolom.
    Transrodne osobe po seksualnoj orijentaciji mogu biti heteroseksualne, lezbijke, gej ili biseksualne osobe.
  • Transrodnost
    Transrodnost se odnosi na spolne/rodne identitete i izražavanja koji nadilaze, modificiraju ili negiraju društveno prihvatljive norme i tradicionalno uvjetovane uloge. Definicije transrodnosti oblikuju se u skladu s (ne)prihvatljivošću određenih ponašanja i izražavanja. Termin transrodnost je također krovni termin i podrazumijeva transeksualnost.
  • Tranzicija ili proces prilagodbe spola
    Tranzicija ili proces prilagodbe spola – kompleksan proces prilagodbe spola, prijelaz iz spola koji je osobi pripisan rođenjem u spol koji osjeća kao svoj. Tranzicija uključuje psihološku/psihijatrijsku procjenu, terapiju hormonima, nadgradnju ili izgradnju sekundarnih spolnih obilježja, življenje kao osoba spola u koji se prelazi i operativne zahvate prilagodbe spola. Ovaj proces uključuje i promjenu imena na legalno dokumentiran način u državama u kojima je to moguće. Tranzicija ne mora uključivati sve gore nabrojane dijelove, već se osoba može odlučiti npr. samo za terapiju hormonima.
  • WPATH
    WPATH – Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba (World Professional Association for Transgender Health), poznata i kao Međunarodno udruženje za rodnu disforiju Harry Benjamin (The Harry Benjamin International Gender Dysphoria Association).

Izvori: LORI terminologija, SEEQ terminologija, Kreacija Spola? Roda? (Ženska soba)

Izvor: www.transaid.hr

Share This