KVIROTEKA: ‘Sigmund Frojd i rađanje psihoanalize’

KVIROTEKA: ‘Sigmund Frojd i rađanje psihoanalize’

KVIROTEKA: ‘Sigmund Frojd i rađanje psihoanalize’

Iz naše Kviroteke danas za vas izdvajamo: ‘Sigmund Frojd i rađanje psihoanalize’

Ova knjiga, koja je izdanje Centra za kvir studije a koja je dio naše literature, prikazuje i razmatra kroz više odvojenih poglavlja razne teme: rađanja i razvoj psihoanalize, preko antipsihijatrije koja je davala oštre kritike ortodoksnoj psihijatrijskoj i psihoanalitičkoj misli 70-tih godina, zatim početaka gej, lezbejskih i rodnih studija do poglavlja o književnosti. Psihoanaliza je od njenog začetka pa do danas determinisala naše poglede na ljudsku prirodu, posebno glede seksualnosti. Posebno nam je zanimljiv esej ‘Frojd, muška homoseksualnost i Amerikanci’ u kome Henri Ejblav pokazuje Frojdov pogled na homoseksualnost koji je bio benevolentan. U ovom eseju autor prikazuje i svima poznato pismo Frojda koje je pisao jednoj majci iz Amerike koja je bila zabrinuta jer je njen sin bio homoseksualac. U tom čuvenom Frojdovom pismu vidimo da on homosekualnost ne posmatra kao patološku pojavu. Frojd je i u drugim prilikama iznosio isti stav prilično otvoreno. Zatim esej prikazuje i druge psihoanalitičare u Frojdovo doba koji su imali drugačiji stav od njega, na koji način su prikazivali i razmatrali homoseksualnost, te kakav je isti bio na području Sjedinjenih Američkih Država u psihoanalitičkom društvu. Takođe u eseju je prikazano i to kako je Asocijacija psihijatara dovela do opozivanja homoseksualnosti kao psihopatološke dijagnoze. U ovom procesu skidanja dijagnoze sa homoseksualnosti opet su učestvovali psihoanalitičari, gdje su jedni iznosili jasne, humanističke poglede zašto treba da se opozove klasifikacija homoseksualnosti kao poremećaja dok su se drugi uporno borili da ne dođe do toga ali bezuspješno.

Ukoliko vam sadržaj ove knjige zvuči zanimljivo – možete da je podignete u našoj biblioteci u prostorijama Okvira. Sve što treba da uradite je da dođete do nas, učlanite se u biblioteku i uživate u ovom štivu.

O poeziji i stvaranju: intervju sa Nerom i Ismirom

O poeziji i stvaranju: intervju sa Nerom i Ismirom

O poeziji i stvaranju: intervju sa Nerom i Ismirom

Prenosimo vam topli razgovor sa našim prijateljem i prijateljicom – Ismirom i Nerom, kojei su na večeri kvir poezije u Okviru  podijelilei sa svima svoje stihove. U intervju koji smo pripremili – čitajte o transformacijama naše autorke i autora kroz književnost, o propitivanjima i umjetničkim promišljanjima, o spoznajama i doživljajima uspjeha.

Šuškanje papira i sve tiše kuckanje čaša najavljuje i prvo čitanje kvir stihova. Nas petnaest, poezijom okupljeni, utihnusmo kad poteče i prva pjesma koja je sa sobom donijela bujicu nježnih emocija, inspiracije, ali i svijest o potrebama koje imamo. Duboki uzdisaji i nijemo klimanje glavom potvrđivali su težinu pročitanih riječi, a svaka slijedeća izrečena misao na sebi svojstven način označavala je trenutak naše kreativne razmjene. Pričalei smo o kanalisanju iskustva kroz poeziju, razlikama i razlozima označavanja poezije aktivističkom, kvir, zacjeljujućom… Dok su nanizane strofe jačale našu povezanost, na licima prisutnih igrali su osmjesi podrške i solidarnosti. Čarolija poezije otvorila je vrata slobodnog prostora za razgovor, nove ideje i u konačnici, nove pjesme, koje će obilježiti neke buduće momente. Time je i organizovano veče poezije bilo živo zajedničko promišljanje, povezivanje, kreativna razmjena i u konačnici – označilo je otvaranje slobodnog prostora za dijeljenje autorskog stvaralaštva naših drugova i drugarica.

Okvir: Kada i gdje je počeo vaš interes za književnost?

Ismir: Hmm, interes sa književnošću javio se kada sam još bio prvačić, pa je vremenom utihnuo, i onda se opet aktivirao na prvoj godini fakulteta, nakon čega je prerastao u čitavu opsesiju i istraživanje novih pokreta i novih formi književnosti kao umjetnosti.

Nera C: Kao i na svako pitanje o počecima nečega što nas uveliko odredi poslije u životu i na ovo je teško pronaći sinapsu koja vodi do sjećanja ili do početka priče. Kako je sve počelo, to ne znam ili barem ne mogu sa sigurnošću tvrditi. Više volim vjerovati da sam sa prvim slovkanjima bajki i pjesmica stupila u neku metarealnost književog svijeta. Negdje sam uvijek više voljela čitati, jer je pisanje uvijek neki vid objašnjavanja neobjašnjivog ili neobjašnjenog. Tek postupno, upisivanjem studija književnosti počela sam vjerovati da mogu krenuti u tu potragu, putem od svakodnevnih vježbi pisanja do uredno sortiranih malih arhiva.

Okvir: Sjećate li se svojih prvih stvaralačkih koraka i šta vas je tada inspirisalo?

Ismir: Prvi stvaralački koraci, koliko se sjećam, krenuli su nekada još u osnovnoj skoli, putem prvih pismenih zadaća na neke zadate teme, od kojih su kasnije nastali i neki nagrađivani radovi. Tada su me mahom inspirisale teme vezane za doživljaje i događaje u odrastanju izmješani sa fantastikom.

Nera C: Moje stvaralačko koračanje krenulo je negdje u srednjoj školi, gdje sam doduše zbog nastavničkog pristupa imala prilično otežanu situaciju, koju bih sad okarakterisala kao stvaralačku blokadu. Nekako sam zbog ograničenih formi i tema koje unaprijed nisu bile objašnjene imala osjećaj da mi se oduzima sloboda. Poslije ću uvidjeti kako su mi baš te početne blokade znatno pomogle u daljnjem radu jer sam uvidjela brojne mogućnosti stvaranja. Tadašnji period tematski je bio obilježen motivom ljubavi, kao i vjerovatno svi srednjoškolski počeci.

Okvir: Da li ste imali podršku u svom književnom razvoju i šta mislite kakvo mišljenje ima šira društvena zajednica o mladim stvaraocima?

Ismir: Na samom početku, podršku i solidarnost sam uglavnom dobijao od svojih nastavnika i nastavnica. Kasnije su moj rad prepoznali rodbina i uži krug prijatelji, a u skladu sa karakteristikama koje prepoznajem, današnji kontekst vremena i društva uporedio bih sa periodom Agona. Taj period predstavlja dio filozofije preuzet iz helenske Grčke, koji podrazumijeva sistem koji još od malih nogu kreira negativni takmičarski duh, gdje se smatra da uvijek trebamo biti bolji od ostalih. Oko ovog razmišljanja gradi se zajednica koja je uvijek nužno negativno kritički nastrojena i istupa sa prefiksom JA – mogu to bolje, radim bolje, bolji sam! Dakle, uzimajući u obzir nenaklonjenost šire zajednice, smatram da nije baš jednostavno mladim stvaraocima i stvarateljicama da izađu u javnost sa svojim djelima.

Nera C: Dok sam se još kao manja bavila različitim sportovima, imala različite hobije, a uz to i pisala, imala sam podršku koja je bila generalnog karaktera, dakle, upućena meni kao osobi, ne samo kao književnici u razvoju. Kada sam se odlučila profilirati i graditi kroz književnost, nisam nailazila ni na kakve prepreke, štaviše, poslije sam dobila i podršku akademske zajednice, koja je uključivala različite vidove objavljivanja radova, konsultacija i u konačnici produktivnih razgovora. Kada je riječ o položaju umjetnika_ica u našem društvu, mišljenja sam kako oni prilično dobro kotiraju, u smislu da skoro svim socijalnim slojevima predstavlju nepoznanicu pred kojom ljudi nisu ravnodušni. Nekako osobe na pomen umjetnika_ica ostaju zaintrigirani pa žele da znaju sve više i više o njima.

Okvir: Šta za vas predstavlja pisanje i imate li specifične rituale koje vezujete za proces stvaranja?

Ismir: Za mene pisanje, mogu čak reći predstavlja jedan svojevrsni oblik dnevnika. Sam proces pisanja i stvaranja bilo čega, jeste prenošenje ideje na neki medij, u ovom slučaju papir i taj sam proces je zapravo svojevrsni ritual, oživljavanje ideje.

Nera C: U suštini nemam neke ritualne momente. Radim svaki dan. U čitaonici uglavnom. Kroz svoj rad, ja ustvari samo želim da demistifikujem taj trenutak ritualnog momenta, tog nekog ponavljajućeg procesa pisanja koji je zapravo rezultat neke vanjske inspiracije.

Okvir: Koje teme ste obrađivali? Koja vam je tema bila izazov? Koje teme vas najviše zanimaju?

Ismir: Trudim se da moje pjesme, odnosno lirski subjekti u njima budu gender fluidni, da iz pozicije čitatelja odgovaraju svima, mislim da je to za mene jedan veliki izazov. Nemam određene teme koje me zanimaju.

Nera C: Kroz školovanje bavila sam se temama kroz pravce, autore, filozofske ideje. Što se tiče mene lično, zanimaju me granične teme ljudske spoznaje. To mi je nekako privlačno, ti mitovi, rituali, smrt, generalno odnosi među ljudima koji su granični, tabui koji su neizgovoreni. Sve to za mene predstavlja ogromnu količinu inspiracije. Postoje opet teme o kojima čitam kroz subjektivnu prizmu, da je prepoznajem kao dio sebe. Konkretno govoreći, jedna od takvih tema je svakako i osjećaj pripadništva LGBTIQ populaciji. Početi pisati o tome u prvom licu je bilo skoro nemoguće, valjda od straha da to potpuno postane tvoje i da ga više nikad ne možeš zanijekati. To predstavlja čitav proces osvještavanja, i naravno oprezan pristup kroz to lice JA, dok to lice JA, ne postane apsolutna transformacija nekog tvog straha kroz ono što govoriš.

Okvir: Šta za vas predstavlja književni uspjeh?

Ismir: Za mene književni uspjeh predstavljaju čitatelji, bio to jedan ili deset njih, uspjeh je dok god je pjesma pročitana. Jednom kada je neko pročita, ona u tom trenutku oživi i podsjeti na svoje postojanje.

Nera C: Ne sviđa mi se podjela na uspjeh i neuspjeh, za mene je dovoljan uspjeh biti toliko siguran da ono čime se baviš je dio tebe. Da ti zbog toga nije mrsko ostajati budan noćima i dočekivati jutra čitajući i pišući. Nije ti mrsko prolaziti stvaralačke krize gdje propituješ sve što si ikada uradio, napisao, doživio. Ono što me čini sigurnom u izbor je što i poslije takvih mračnih perioda, opet se vraća ona sigurnost početka gdje vidiš sebe sigurnu u to što radiš.

Okvir: U kojoj mjeri pisanje pomaže u ličnom razvoju i napretku?

Ismir: Meni pisanje pomaže da se fokusiram, obzirom da sam po prirodi hiperaktivna osoba.

Nera C: Nemjerljivo, to je nešto što je nevjerovatno. Npr. ako danas napišem nešto o sebi i ako se tome vratim za mjesec dana, ja ću po utisku čitanja moći uočiti promjene u svom načinu razmišljanja. Isto tako, ako moj doživljaj i nakon mjesec dana bude isti, to neće biti dokaz mog stagniranja, nego upravo dokaz kako je razvoj kroz kulturu i umjetnost zapravo proces.

Okvir: Kako biste sebe okarakterisali kao autora_icu, i šta vas znači lično i političko?

Ismir: Ne bih se okarakterisao, mislim da je danas tanka granica izmedju ličnog i političkog.

Nera C: Lično jest političko i za mene je to vrlo važan aspekt za osvješavanje. Ja sam recimovovaj manifest primjenila na svoj aktivistički život. Postojao je taj period u mom životu gdje se nisam izjašnjavala kao aktivistica, štaviše, ta priča o aktivizimu me nervirala. Danas, nakon što sam uvidjela kako aktivizam može služiti kao čvrsta sinteza ličnog i političkog sebe karakterišem kao osobu koja živi aktivizam u svemu. Ja sam uvijek za akciju i revoluciju. Sjećam se,kad sam radila žive biblioteke širom države, kako je sjajan osjećaj kada neko koristeći vašu priču transformiše nešto u sebi i kada ga to isto motiviše i ponese.

***Nera poruka: Pročitajte moje preporuke, tj. knjige!

Preporuke za čitanje:

Catherine Boo „Behind the beautiful forevers“

Italo Kalvino „Baron na drvetu“

***Ismir poruka: Umjesto poruke, citirao bih Krležu, kao osvrt na današnje društvo: “S ljudima zajedno smrdi, ali je toplo. U samoćama – prazno.”

Preporuke za čitanje:

1984 – G. Orwell,

Niče – Tako je govorio Zaratustra

MERLINKA – Internacionalni Festival Queer filma

MERLINKA – Internacionalni Festival Queer filma

MERLINKA – Internacionalni Festival Queer filma

PREPORUČUJEMO!

Sarajevskim (filmskim) festivalima 2013. godine pridružuje se Merlinka – Internacionalni Festival Queer Filma. Festival je prvi put organiziran u Beogradu u decmbru 2009. godine sa idejom da “promoviše filmske naslove koji se bave gej, lezbijskom i transseksualnom tematikom, a koji retko kad dođu do domaće filmske publike”. Nakon tri godine organiziranja u Sarajevu, Merlinka je već postala simbolom otpora homofobnim narativima zastupljenim u bh. javnom i političkom životu. Pomogla je da postavimo važna pitanja o LGBT pravima u Bosni i Hercegovini: “Ima li mjesta za LGBT kulturu i umjetnost?”, “Koje su obaveze i odgovornosti vlasti da podržava i ohrabruje LGBT umjetnost i kulturu?”, “Ko su saveznici u našoj borbi i ima li solidarnosti?”. Svake godine, odgovori na ova pitanja, ali i strategije našeg otpora postaju jasnije. Dolaskom na Merlinku, vi ne dolazite samo posjetiti festival filma, vi se izjašnjavate protiv fašizma i nejednakosti. Ove godine, Sarajevski Otvoreni Centar (kao i svake druge) poziva na festival “Merlinka” od 29.01. do 30.01.2016. u Art Kinu “Kriterion”. Pored sjajnih filmova, sve/i ćemo uživati u koncertu “LeZbor”-a!

Mi se najviše radujemo slijedećim filmovima i toplo ih preporučujemo:

“Appropriate behaviour” PRIKLADNO PONAŠANJE, Desiree Akhavan, USA, 2014, 86′

“Shirin pokušava da bude idealna perzijska kćerka, politički korektna biseksualka i moderna mlada Brooklynka. Ipak, ona nije dovoljno Perziijanka, nije dovoljno gay, nije dovoljno ništa. Njoj ne uspijeva da ima bilo koji identitet, a biti bez klišea za koji se možeš uhvatiti može biti usamljeno iskustvo. Nakon što je ostavi djevojka Maxine, Shirin se suočava sa teškim zadatkom – zamijeniti idilično lezbejsko gnijezdo za umjetnički stan sa cimerima u potkrovlju. Nesposobna da se odvoji od sjećanja na svoje bolne uspone i padove, šarmantna, površna i sebeljubiva Shirin se počne truditi da povrati bivšu djevojku.”

 

MISnimak predstave “Merlinkina ispovest”

Merlinkina ispovest, režija: Stevan Bodroža, uloge: Aleksandar Trmčić, Čarni Đerić, tekst: Miladin Ševarlić, Srbija, 2014, 45′ engleski titl

“Ovo je monodrama rađena prema autobiografiji transvestita Vjerana Miladinovića Merlinke “Terezin sin” koja je izdata 2002. godine u Beogradu. Tekst je napisan 2003. godine kada je Vjeran mučki ubijen i čekao je više od deset godina da bude postavljen. Merlinka festival je producirao ovu predstavu koja je svoju premijeru imala u januaru 2014. godine. Pred vama je snimak predstave.”

Program cijelog festivala pogledajte na linku: http://merlinka.com/sarajevo-2016/ Vidimo se!

Forum teatar – Direktna akcija: Sada i ovdje! Zajedno!

Forum teatar – Direktna akcija: Sada i ovdje! Zajedno!

Forum teatar – Direktna akcija: Sada i ovdje! Zajedno!

Ono što je mene zaintrigiralo i privuklo kod ovog projekta je mogućnost da se marginaliziranim osobama konačno ponudi potencijalni javni prostor za izražavanje i kao što to pokretački moto kaže to mora da bude „…sada i ovdje“, bez odgađanja, jer problem diskriminacije nije nešto što se dešava tamo negdje. Vjerujem da umjetnost u ovom slučaju služi svrsi te da ostaje dosljedna svojim idealima jer ne podrazumijeva nešto što je jednosmjerno i zatvoreno, već je dovoljno politički angažirano i provokativno da navede ljude da se zamisle i promisle.

Učesnik prvih Forum teatar radionica

Što se tiče ove radionice u odnosu na neke druge – mislim da je prednost u tome što naglašava našu svjesnost bivanja u prostoru kao tijela i njegovog položaja u trenutku koji stvara sliku o nama i društvu. Svojim sadržajem dosta podstiče na akciju, želju za ličnim doprinosom mene kao pojedinca društvu, želju da budem dio društva koje ima u cilju rad na ostvarivanju društvenih promjena, mijenjanje stavova i zakona ka poboljšanju odnosa među različitim društvenim grupama, edukovanje i približavanje. Sve da bi se shvatilo da drugačije ne mora da znači nesto loše i da treba lako da bude odbačeno od strane većine, sve to koliko je moguće na određenom prostoru djelovanja s obzirom na kulturološke i ostale razlike.

Učesnica drugih Forum teatar radionica

Razlog zbog kojeg se prijavljujem i na ovaj krug radionica je što sam još prošlog puta zaljubio u forum teatar, u smislu umjetničkog alata koji ima pravi terapijski učinak. I nakon što su se dojmovi slegli, prepoznao sam praktičnost  forum teatra što predstavlja univerzalni načina komuniciranja, gdje bez ijedne riječi pričaš priču koja je transparentna, elastična i fleksibilna – kao glina. Uživao sam i želim opet!  

Učesnik trećih Forum teatar radionica

Transformisati opresiju, diskriminaciju i nasilje nad LGBT*IQA osobama u BiH kroz zajedništvo i stvaranje – moto je radionica Forum teatra koje su dio projekta “Kroz okvire: ka javnom prostoru transformacije, ljubavi i slobode“, uz podršku Norveške ambasade u BiH.

U periodu od septembra 2015. godine do danas, organizovalei smo četiri forum teatar radionice za ukupno 24 osobe širom BiH. Na našem stvaralačkom putu  istražujemo Forum teatar i njegove mogućnosti, svoju stvarnost prenosimo i dijelimo kroz pozorište koje nam je mjesto susreta, inspiracije, zajedništva i transformacije. Tokom četiri održane radionice već je puno emocija, pozitivne energije i kreativnosti razmijenjeno među nama. Otkrili smo  nove načine i alate za transformaciju naših iskustava, zajedno se igramo i stvaramo, razvijamo drugačije načine za komunikaciju kroz pokret, glas i scenu. Kroz rad na radionicama, kreiramo predstavu, koju uveliko uvježbavamo i postavljamo na scenu kao kreativni tim od 20 osoba. Forum teatar predstava je planirana za februar 2016. godine u prostoru Art Kina Kriterion.

U toku procesa kreiranja forum teatar predstave, dijelili smo i razmijenjivali naša iskustva kao  LGBT*IQA osobe u BiH, te se na taj način povezali kao grupa. Nastanak naše forum teatarske predstave traje nekoliko mjeseci zasnovan je na pronalasku mogućnosti transformacije naših iskustava baš kroz tehnike Forum teatra, građenju povjerenja i međusobnom osnaživanju. U toku svega ispričali smo, uvježbali i na scenu postavili tri forum priče koje čine težište predstave i bave se različitim vrstama opresije, nasilja i diskriminacije nad LGBTIQA osobama. Teme koje obrađujemo u predstavi su: diskriminacija LGBT*IQA osoba u obrazovanju, opresija LGBT*IQA osoba u porodici i diskriminacija trans* osoba na graničnom prelazu.

Kroz forum teatar radionice i kreativni rad na predstavi, povezalei smo se i sa drugim umjetnicima/cama. Saradnja sa Božom Vrećom kroz objavu njegove pjesme Aladža takođe obilježava naše kreativno putovanje, gdje je pjesma Aladža jedan od dijelova naše predstave. Ponosnei smo da tim mladih, kreativnih osoba već uveliko radi na osmišljavanju scenografije za predstavu kao i na produkciji zvuka. Cijeli proces vode Ana Isaković i Demir Mekić.

Realizacija projekta Kroz okvire: Ka javnom prostoru transformacije, ljubavi i slobode je omogućena uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.

logo_norw-emb

 

Ana Isaković

Ana Isaković

Pozorišna kritičarka, Beograd

Ana radi u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu kao program asistent, te piše kritike za različite medije u Srbiji.

Demir Mekić

Demir Mekić

Sociolog i trener Teatra potlačenog, trener na temu rodne ravnopravnosti i omladinski radnik

Demir radi sa zajednicom kroz neformalno obrazovanje, najčešće koristeći teatar kao sredstvo. Angažovan na projektima raznih omladinskih, kulturnih organizacija  i organizacija za ljudska prava, a neke od njih su: Helsinški odbor za ljudska prava, Centar E8, ApsArt, itd…

Uskoro // Coming soon

Uskoro // Coming soon

Otvara se OKVIR!

Day(s)

:

Hour(s)

:

Minute(s)

:

Second(s)

Uskoro // Coming soon

Poziv za učešće: treće Forum teatar radionice – OKVIR

Poziv za učešće: treće Forum teatar radionice – OKVIR

POZIV NA TREĆE FORUM TEATAR RADIONICE

Sarajevo, 13. 11. – 15. 11. 2015.

Udruženje Okvir nastavlja sa realizacijom treće od ukupno pet Forum teatar radionica za lezbejke, gej, biseksualne, trans*, inter*, kvir i aseksualne osobe – u okviru projekta Kroz okvire: Ka javnom prostoru transformacije, ljubavi i slobode. Kroz kreativne aktivnosti ovog projekta želimo da propitamo mogućnost korištenja pozorišne, scenske i multimedijalne umjetnosti kao alata transformacije naših svakodnevnih iskustava kao kvir osoba u BiH. Paralelno uz proces građenja međusobnog razumijevanja i solidarnosti, želimo da zajednički doprinesemo građenju i vidljivosti kvir kulture i umjetnosti u BiH.

Forum teatar je kreativna igra na sceni kroz koju se rađa promjena. Kroz grupnu povezanost, stvara se sigurno mjesto za transformaciju opresije, nasilja i diskriminacije. Direktna akcija, sada i ovdje – pokretački je moto radionica. Ovo je treća od planiranih pet radionica – gdje ulazimo u finalne pripreme za izvođenje predstave, te posebno podstičemo prijavljivanje osoba koje su zainteresovane za učestvovanje u predstavi.

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na treću od pet predviđenih Forum teatar radionica, koju vode Demir Mekić i Ana Isaković. Radionica traje ukupno tri (3) dana, te podrazumijeva kreativnost, razmjenu ličnih iskustava i zajednički proces učenja o sebi i drugima u sigurnom prostoru. Radionice počinju 13. novembra sa trajanjem do 15. novembra 2015. godine. Planirani dolazak za osobe koje dolaze van Sarajeva je u četvrtak, 12.11.2015. godine. Učešće sva tri dana radionica je obavezno, kao i prijava na iste. Lokacija održavanja radionica su prostorije Udruženja Okvir, Sarajevo, BiH.

INFO: Broj učesnika/ca na treningu je ograničen. Iz tog razloga vas pozivamo da nam što ranije pošaljete vaše prijave na  info.okvir@gmail.com  najkasnije do 9.11.2015. godine. Prijavni list možete skinuti OVDJE. Za više informacija nas možete kontaktirati na broj telefona: 065 312 982, te na navedeni mail. Putni troškovi, smještaj i hrana će biti pokriveni  za sve učesnike/ce iz BiH.

Ana Isaković je pozorišna kritičarka iz Beograda. Trenutno radi u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu kao program asistent, te piše kritike za različite medije u Srbiji. Demir Mekić, sociolog i trener Teatra potlačenog, trener na temu rodne ravnopravnosti i omladinski radnik. Radi sa zajednicom kroz neformalno obrazovanje, najčešće koristeći teatar kao sredstvo. Angažovan na projektima raznih omladinskih, kulturnih organizacija  i organizacija za ljudska prava, a neke od njih su: Helsinški odbor za ljudska prava, Centar E8, ApsArt, itd..

Vaše prijave očekujemo s radošću!

 

norveskaRealizacija projekta Kroz okvire: Ka javnom prostoru transformacije, ljubavi i slobode je omogućena uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.