The restofus // Mi, ostalei // Alma Selimović

The restofus // Mi, ostalei // Alma Selimović

Udruženje Okvir je zajedno s umjetnicom Almom Selimović u srijedu 5.7.2017. u prostorijama Art Kino Kriterion organizovalo javnu izložbu pod nazivom The restofus // Mi, Ostalei. Izložba je prvi dio rezultata dvomjesečnog rada i razmjene sa trans, kvir i rodno varijantnim osobama širom regije (Hrvatska, Crna Gora, Srbija i BiH). Zabilježene priče su lične priče o identitetu, tranziciji, upornosti i otpornosti – borbi i životu uopće. Radi se o 18 audio zapisa ličnih priča trans, kvir i rodno varijantnih osoba, te o 18 portreta koji će biti završeni i izloženi u SAD-u 2018. godine. Na izložbi u Kriterionu predstavljen je proces rada – deset radova manjih dimenzija te četiri audio intervjua i lične priče.

 

O pristupu aktivizmu prije i sada, te o motivaciji za rad sa trans*, kvir i rodno varijantnim osobama

Alma Selimović je bila aktivna u prvom LGBT*IQA udruženju Q koje se zalagalo za zaštitu i poštivanje LGBT*IQA ljudskih prava te vidljivost LGBT*IQA identiteta, kulture i umjetnosti u BiH. Udruženje Q je napravilo do sada najveći javni iskorak u smislu zauzimanja medijskog prostora povodom organizovanja Sarajevo Queer festivala 2008. godine čiji je cilj bila promocija kvir kulture i umjetnosti. Medijska huškačka kampanja prije festivala, te javne i otvorene prijetnje organizatoricama kao i direktno nasilje nad posjetiocima/posjetiteljkama festivala u septembru 2008. godine su bili razlozi Alminog odlaska u SAD, gdje i danas živi i radi kao umjetnica. Pitalei smo Almu kako je bilo djelovati prije i sada, te kako je vratiti se i započeti jednu novu putanju:

Moj aktivizam je uvijek bio za nekog drugog. Moj aktivizam nikad nije bio samo za mene. Ja sebe ohrabrim tako što nekom drugom napravim prostor da obitava i živi. Meni je to bilo dovoljno. Ali se jedan krug zatvorio (nakon Festivala). Ja sam mnogo više bila ljuta na državu nego sad. Ovo sada je bilo drugačije. Nisi ljut, nego si otvoren. Najvažnija stvar vezana za moj rad je da ja više nisam ljuta. Prije sam radila iz ljutnje i revolta. Sada stvaram i radim iz ljubavi. I stvarno volim to što radim. Mislim da sam sretna da uopšte mogu raditi to što volim. 

 

Proces stvaranja The restofus

Bitnost ovakve izložbe je višestruka jer se radi o portretima trans*, kvir i rodno varijantnih osoba širom regije, kao i to da je Alma posljednji put izlagala u BiH za vrijeme Sarajevo Queer festivala 2008. godine. Nakon skoro deset godina vraća se na način da dijeli sa zajednicom svoje kapacitete, resurse i radove. Pitalei smo Almu šta je za nju bilo najupečatljivije kroz ovaj proces do sada:

Ovaj cijeli proces je više ličan i emotivan. Moja motivacija je došla sama po sebi. Kad staneš na noge i kada se okreneš oko sebe shvatiš da ti ne živiš dok nisi uključen u to što te zanima. Mene zaista zanima zajednica u BiH i generalno me zanima LGBT* zajednica, i ovo je bio neminovan korak da se napravi. Ja već dvije godine razmišljam kako želim da nešto napravim sa zajednicom, baš trans* zajednicom gdje su trans* osobe najnevidljivije i marginalizovane. Moja motivacija je bila isto da pomognem ljudima u nekom drugom smislu. Za jednu osobu sam donijela binder iz SAD-a. Pomoglei smo finansijski drugoj trans* osobi iz Hrvatske da promijeni oznaku spola u dokumentima. Naime, ona se nije mogla zaposlit zbog toga što nije imala novca da promijeni dokumenta. Meni je to i dalje šok. Sama činjenica da mi poslije deset godina imamo maricu ispred i policiju je tužna i smiješna u isto vrijeme.

Ovo mi je sve vrlo emotivno. Nama se svaki dan oduzima pravo da budemo ono što jesmo i da živimo život na način kako želimo. Odluke donose ljudi oko nas koji misle da imaju moć da definiraju šta je normalno. Ovaj projekat je o 18 osoba iz Istočne Evrope koje/i se rodno određuju kao trans, ne-binarne osobe ili nikako. Ovi radovi su o tebi i meni kao predivnim osobama. Ja sam otišla u Berlin kao otvorena knjiga i plakala sam baš. Bilo mi je mnogo emotivno. Nisam mislila da će biti tako. Svetlana (Đurković) mi je govorila da se pripremim, ali ja sam tvrdila da sve znam: uraditi intervju, napraviti radove… Ali bilo je baš emotivno. Da nisam imala tim koji sam imala – ne bih ga iznijela do kraja. Ja sam se vratila sa 18 intervjua u Berlin, dobila prvi intervju koji sam ja radila sa osobom i nisam ga mogla uraditi. Krenem ga slušati, otvorim, zatvorim i počnem plakati. Ti ljudi su tako hrabri, otvoreni, toliko se bore… Ima par intervjua koje ćete čuti gdje su ljudi stvarno iznijeli tu borbu. Oni se i dalje bore, ali su oni izvukli tu borbu i žive taj život. Meni je to ogromno i emotivno. I ja vodim svoju borbu vezano za svoje tijelo i svoje izražavanje. Znači, još uvijek sam otvorena i još uvijek razmišljam o tome. 

 

Umjetnost kao alatka društvene promjene, propitivanja i transformacije 

U svojim umjetničkim radovima Alma istražuje prostor između ne-binarnog rodnog jezika i individualne ekspresije spola/roda. O tehnici radova za ovu izložbu kaže:

Radovi za ovu izložbu su crteži koji su prebačeni na gips. Svi portreti će biti izrađeni istom tehnikom, no mnogo većih dimenzija od jedan ili dva metra. Moja prva ideja je bila da će radovi biti apstraktni. Međutim, te osobe su toliko realne i stvarne da je bilo nemoguće predstaviti ih kao apstraktne. I onda sam samo nacrtala jednu osobu i to je bilo to! Moji drugi radovi su figurativni i od metala. Pretežno su rodno neodređeni, nemaju spol, te su povezani i sa životinjama,i u jednu ruku su i mitološki. Međutim, čak i u SAD-u, ljudi uporno žele da ih rodno normiraju. Osobe koje su na ovim radovima su na neki način neprihvaćene od strane naše okoline i društva u kojem se nalaze. Mislim da ta sama činjenica da ja sada dozvoljavam da se radovi diraju je nešto strano. U galeriji u SAD-u čim pređete žutu liniju – trojica trče da vas zaustave i povuku nazad. Taj naučeni momenat da mi ne možemo dohvatiti nešto što je sveto na neki način, taj umjetnički rad. Ja kada sam stavila znak da se radovi mogu dirati, to ljude malo zbuni. To je takođe bitno obzirom koji su portreti. Ovo je fiber glas i ako ste dirali radove – to ostaje sa vama nekoliko dana. To je bila poenta. To će biti podsjetnik da ste ovdje bili i da ste baš ove radove dotakli.

Alma je zajedno sa Svetlanom Đurković pokrenula cijelu kampanju u SAD-u da bi prikupile sredstva I tako omogućile cijeli ovaj projekat. Pored toga, drugi dio njihove inicijative obuhvata komunikaciju i povezivanje sa kvir umjetnicima i umjetnicama širom BiH:

Mi želimo da podržimo kvir umjetničku zajednicu u BiH. Ja mislim da ovdje ima mnogo talentovanih ljudi, samo nemaju prilika. Želimo da napravimo on-line platformu za umjetnike i umjetnice iz BiH koji će moći izlagati u SAD-u. Mi već imamo neke galerije i prostore koji su u potpunosti otvoreni za takve ideje. Prva izložba će se desiti sada u septembru. Imamo devet umjetnika i umjetnica čije radove ćemo izložiti. Ja se nadam da ćemo za narednu izložbu, već u novembru, moći uključiti više ljudi u taj proces. Želimo im dati priliku da naprave svoj CV, svoj artist statement i da se povežu sa drugim umjetnicima i umjetnicama iz SAD-a, te da imaju pristup širim pozivima. To je otvaranje vrata da se ljudi povežu sa svijetom.

Alma se zahvalila svim osobama koje su bile dio inicijative, kao i Okviru i Ranki Delić, fotografkinji na projektu. Neke od Alminih radova možete pogledati na web stranici : www.almaselimovic.com. Cijeli događaj je bio popraćen muzikom DJane Erocki program. Izložba će biti otvorena za posjetitelje/ke u prostorijama udruženja Okvir u Sarajevu.

SaveSave

POZIV: Sudjeluj u umjetničkom projektu ‘U tranziciji’

POZIV: Sudjeluj u umjetničkom projektu ‘U tranziciji’

Projekat U tranziciji će u maju i junu voditi naša drugarica i umjetnica, Alma Selimović. Više o ideji i prijedlogu možete pročitati niže u Alminom pozivnom pismu. Alma je genijalna umjetnica i veoma kreativna i vedra osoba. Ona je bila aktivna u udruženju Q, prvom LGBT*IQA udruženju u BiH a sada se nalazi u SAD-u. Pokrenula je samo-inicijativno cijelu gofundme kampanju da bi radila ovaj projekat. Ovim putem otvaramo poziv za sve trans i rodno varijantne osobe da se prijave na učestvovanje u projektu. Planira doći u Hrvatsku, Srbiju i BiH počevši od 5.5.2017. godine. Datumi rada i dolaska su sljedeći: Zagreb: 5.5., te Beograd: 8.5. i Sarajevo/Podgorica 12.5.2017. godine. Ako ste zainteresovani, molimo vas da se javite ili Okviru na ug.okvir@gmail.com ili direktno Almi na selimovic81@gmail.com, najkasnije do 30.4.2017. godine. U prijavnom mailu molimo navedite nivo znanja engleskog jezika. Svi putni troškovi i troškovi hrane su pokriveni, te molimo da sačuvate sve putne karte zbog refundacije. Radujemo se mnogo upoznavanju, radu i druženju!

Dragei svei,

možda ste već čuli od Okvira o projektu koji sam inicirala. Nadam se da će vam biti od interesa i da ćemo imati priliku sarađivat. Ja sam Alma Selimović. Odrasla sam u Bosni i Hercegovini, ali trenutno radim i živim u Americi. Dok sam još uvijek živjela u BiH bila sam uključena u rad Udruženja Q i LGBTIQ aktivističku scenu u našem regionu.  Zadnjih 7 godina se bavim isključivo umjetnošću i radu sa djecom.

Tokom maja i juna 2017. godine,  bit ću u Berlinu kao “Artist in Residence”. To vrijeme želim posvetit projektu koji se zove “U tranziciji”. Želja mi je da se povežem sa queer osobama sa ex-YU prostora koje su trans, queer i/ili neutralne po pitanju rodnog identiteta i izražavanja. U zadnje vrijeme kroz svoje umjetničke radove istražujem prostor između ne-binarnog rodnog jezika i individualne ekspresije spola/roda. Neke od tih radova možete pogledat ovdje: www.almaselimovic.com.

Srž projekta čine vaše priče. Ako ste zainteresovani, voljela bih se upoznati sa svima vama, saslušati i snimiti vaše priče o identitetu, tranziciji, upornosti i otpornosti, borbi i životu uopšte. Osim audio snimanja, moj fokus je crtanje koje će bit inspirisano vašim pričama. Trenutno nemam fiksirana pravila vezano za crtanje potreta i načina na koji bi se naši sastanci trebali odvijat. Prvenstveno će se sesije crtanja odvijat onako kako najviše paše modelu. Sve će ovisit o modelu i kako se osoba sa kojom radim u datom trenutku osjeća. Moj posao će bit da svaku priču zabilježim što je korektnije moguće i da je napravim vidljivom, te da uhvatim nit po kojoj je svaka sama po sebi posebna.

Nemam namjeru da koristim imena osim ako vam to ne predstavlja problem. Također, crteži neće nužno predstavljat figurativni portret već stiliziran/apstraktan portret. Portreti će poredstavljat osobu u totalu, a ne nužno samo lice ili tijelo. Radovi će biti završeni nakon mog povratka u SAD. Za sada su planirane izložbe u SAD-u, Berlinu i Bosni i Hercegovini.

Ako ste zainteresovani, molim vas da se javite ili Okviru na ug.okvir@gmail.comili direktno meni na selimovic81@gmail.com, najkasnije do 30.4.2017. godine. Radujem se skorom upoznavanju i radu skupa.

Veliki pozdrav i sve najbolje,

Alma

Kvir kalendar 2017 – Za slobodu i ljubav!

Kvir kalendar 2017 – Za slobodu i ljubav!

Udruženje Okvir zajedno i TANKA / Tuzlanska alijansa nezavisnih kvir aktivistkinja su napravilei svoj prvi kvir kalendar 2017 / Za ljubav i slobodu! Kalendar je podržan od strane LUSH LOVE Fund-a. Ovim kalendarom želimo predstaviti razne identitete iz zajednice, doprinijeti i predstaviti naš rad u polju kvir kulture, te promovisati kvir feminističke poruke, dizajn odjeće i direktno uključivanje LGBT*IQA zajednice u proces, kroz fotografiju i video produkciju. Fotografije i video produkciju je radio Damir Prljača, a dizajn odjeće kvir aktivistička grupa TANKA  sa odlicnim feministickim porukama koje su dale jos jedan pecat posebnosti kalendaru. KONCEPT design grupa je osmislila grafičko rjesenje i vizuelni identitet kalendara. Prva promocija kalendara se održala 28.11.2016. godine u prostorijama Art kina Kriterion u Sarajevu, a druga promocija je održana u Banja Luci 27.12.2016. godine. Promocije su bile multimedijalne,te je predstavljena izložba fotografija koje su nastale kroz fotošuting za kalendar, kao i video editorijal koji prikazuje kako je sve izgledalo u procesu izrade. U sklopu promocije održan je i drag performans dreg kraljica Xenye Chameleonowich, Hurem i Geishe, a cijeli event je popraćen muzikom Erocki program. Ove, 2017 godine, kao TANKA i Okvir pozivamo sve na početak, nastavak i mogućnost otpora i drugarstva kroz kreativno stvaranje i političko djelovanje za jednakost i nadu svih nas koje smo ujedinjenei kroz ljubav, solidarnost i odgovornost.

  • Umjetnost
  • Kvir kultura
  • Dizajn
  • Video produkcija

Moralni ego, autor: Isić Liam

Moralni ego, autor: Isić Liam

Moralni ego

Najčešće kada govorim o moralu pomislim na nešto dobro, neštetno, korisno, neuvredljivo, nešto svijetlo. Međutim, kako i sami navedeni pridjevi u svom značenju kriju dozu relativnosti, tako je i sam moral relativan. Vjerujem da se upravo zbog te neodređenosti dešava da ljudi iz ”moralnih” razloga ubijaju druge zbog ”nemorala”

Značenje morala jeste vrlo subjektivno, a to subjektivno može uništiti živote mnogih ljudi. U biti nije stvar u percipiranju stvari kao moralnih ili ne, nego u rađanju moralnog prezira. Složio bih se s Ničeovom definicijom ove vrste mržnje, u kojoj kaže da je moralni prezir daleko najveća uvreda i omalovažavanje od bilo koje vrste zločina.

Najveći zločinac jeste osuda, koja se javlja u svakom od nas. To je taj ego kojeg moramo gušiti svake sekunde, jer se on nakon svake budi. To je taj nevidljivi, zlonamjenski stanar našeg uma koji vidi u kojeg boga neko vjeruje, kojim načinom života živi, koga voli, kuda ide, čim se bavi, šta nosi, gdje živi, koliko ima, koliko daje, koliko uzima, i sve ostalo što nam ego došapne u obliku osude.

Osuditi na osnovu morala i projecirati osudu na drugog u vidu moralnog prezira nije ništa drugačije od ”nemoralnog” čina druge osobe. Recimo ako jedan čovjek iz moralnih razloga ubije drugog zbog ubojstva nekog trećeg, da li se sije moral ili lančana mržnja.? Ako neko pretuče osobe koje se vole a njihova ljubav je definirana kao nemoralna, da li se širi ljubav ili moralna mržnja.? Ako neko osuđuje osobu na osnovu prošlosti, da li joj pruža pomoć ili je gura nazad.? Kada se ubija zbog vjere, da li se širi vjera ljubavi ili vjera rata? Kada se mrzi zbog nacije, da li se stvara zajedništvo ili razjedinjavanje.?

Uredu je refleksno reagirati na nešto što nije isto kao što si ti, ali nije uredu postati žrtvom predrasuda i osude. U momentu kad ego počne nagovarati na mržnju trebamo reagirati razumom, a kako bi to uradili prvenstveno moramo prepoznati glas ega. To je glas koji osudi osobu koju prvi put vidiš jer ne izgleda kao ti, a razum je onaj koji kaže da ne izgledamo svi isto. Ego kaže da mrziš neku osobu jer nema koliko i ti, a razum kaže da nemamo svi isto. On stvara predrasude o ljudima koji vole ono što ti ne voliš, pa razum kaže da ne volimo svi isto. Ego kaže da mrziš, a razum da mržnja nije način.

Što duže pišem o ovoj temi to se više gubi granica između morala i mržnje. Ono dobro ostaje samo i neuvjetovano, što ono zapravo i jeste. Ne bih to vezao za dogme, uvjerenja, stavove, osobe, nego za osjećaje vezane za nas i druge, u kojima imamo stavove ali razumijemo drukčije od naših, volimo i ne osuđujemo ljubav drugih, vjerujemo u sebe ali i u vjeru drugih i nastojimo ne oštetiti sebe niti ikog oko sebe.

”Stalno nas sve podsjećaju da će na Sudnji dan svi ljudi biti primorani hodati Siratovim mostom, tanjim od zraka, oštrijim od britve. Nesposobni preći taj most, grešnici će se stmoglaviti u jame pakla, gdje će zauvijek patiti. Oni koji su živjeli kreposno stići će na drugu stranu mosta, gdje će biti nagrađeni egzotičnim voćem , slatkim vodama i djevicama. To je, u najkraćim crtama, njihovo poimanje života nakon smrti. Toliko su silno opsjednuti užasima i nagradama, ognjem i voćem, anđelima i demonima, da u svojoj žudnji da dosegnu budućnost koja će opravdati ono što su danas zaboravljaju na Boga! Zar ne znaju jedno od četrdeset pravila? -Pakao je ovdje i sad. I raj je. Prestani brinuti o paklu ili sanjati o raju, jer oni su oboje prisutni u tebi upravo u ovom trenutku. Svaki put kad se zaljubimo, uzvisimo se u raj. Svaki put kad mrzimo , zavidimo ili se s nekim borimo, strmogljavljujemo se ravno u oganj pakla.-… Postoji li gori pakao od muka koje čovjek podnosi kad duboko u svojoj svijesti zna da je učinio nešto pogrešno, strašno pogrešno? Upitajte tog čovjeka. On će vam reći šta je pakao. Postoji li bolji raj od blaženstva koje se spušta na čovjeka u onim rijetkim trenucima u životu kad se zasuni svemira naglo otvore i on se osjeća kao da posjeduje sve tajne vječnosti i kao da je posve sjedinjen s Bogom? Upitajte tog čovjeka. On će vam reći šta je raj.” Elif Shafak

Saopštenje za javnost povodom Međunarodnog Coming Out dana u BiH i promocije  LGBTIQA digitalnih priča

Saopštenje za javnost povodom Međunarodnog Coming Out dana u BiH i promocije LGBTIQA digitalnih priča

U svrhu obilježavanja Međunarodnog Coming Out dana u BiH, Udruženje Okvir je danas, 11.10.2016. godine, održalo press konferenciju povodom objavljivanja jedanaest digitalnih priča LGBT*IQA osoba u okviru projekta Coming Out 2016. O digitalnim pričama kao feminističkom alatu za društvenu promjenu govorila je feministkinja i pionirka korištenja digitalnih priča na našim prostorima, valentina pellizzer. O samom procesu nastajanja digitalnih priča, značaju Coming Out dana govorilei su Belma Steta i Azra Čaušević, ispred Udruženja Okvir. Važnost projekta Coming Out 2016 jeste prenošenje kako ličnih tako i političkih iskustava LGBT*IQA osoba kroz inovativne i kreativne načine korištenja tehnologije. Kroz javno prikazivanje i dijeljenje različitih digitalnih priča LGBT*IQA osoba želimo da ukažemo na vidljivost, različitost i potrebe LGBTIQA osoba širom Bosne i Hercegovine. Projekat je podržala Rainbow Solidarity Foundation.

Udruženje Okvir koje se zalaže za promociju i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih, kvir i aseksualnih osoba u Bosni i Hercegovini je organizovalo četverodnevne radionice digitalnih priča “Sloboda na moj način”. Kroz ovaj proces LGBT*IA osobe su ispričalei svoje svakodnevne borbe, strahove, nade, odnose i ljubavi, ono što nas osnažuje i čini sretnima i ispunjenima, kao i proces prihvatanja sebe i proces bivanja prihvaćenima od porodice i društva. Počevši od 11. oktobra, Međunarodnog Coming out dana, sve digitalne priče LGBT*IQA osoba koje su nastale na radionicama će u toku mjeseca biti objavljene na web stranici Udruženja Okvir. Prva objavljena priča je Tempus Fugit, autorice Tyresias koju možete pogledati OVDJE.

Coming out dan se obilježio prvi put 11.10.1988. godine, godinu dana nakon masovnog protesta u Washingtonu za lezbejska i gej prava u kojem je učestvovalo pola miliona osoba. Medjunarodni Coming out dan se godišnje obilježava i slavi da bi se povećala vidljivost LGBTIQA zajednice i svjesnost o LGBTIQA pitanjima i pokretu za ljudska prava. Svaka osoba ima pravo na samo-odredjenje te bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili zbog toga što je drugačija na bilo koji drugi način ima pravo da živi slobodno svoj život u okruženju punom ljubavi, razumijevanja i podrške. Baza naše politike se zasniva na građenju odnosa solidarnosti, uzajamnog poštovanja i prijateljstva i smatramo da svaka osoba ima pravo na život bez nasilja i diskriminacije gdje smo svei zajednicki odgovornei da promišljamo, djelujemo i stvaramo društvo gdje sve/i možemo uživati svoje slobode bez straha od nasilja i diskriminacije zbog različitosti.

11. oktobar 2016. godine