KVIR ARHIV POZIV ZA UČEŠĆE: LIČNE PRIČE LGBT*IQA OSOBA

KVIR ARHIV POZIV ZA UČEŠĆE: LIČNE PRIČE LGBT*IQA OSOBA

Pozivamo i ohrabrujemo vas da pričom, fotografijom, predmetom ili na bilo koji drugi način učestvujete u zajedničkom dokumentiranju preživljavanja, građenja zajedništva, ljubavi, djelovanja i otpora LGBT*IQA osoba iz BiH u ratnom i poslijeratnom periodu. Ovim putem otvaramo poziv da podijelite vaše priče i doprinesete građenju Kvir arhiva, čineći ih dijelom do sada nevidljive i nezabilježene LGBT*IQA historije i narativa. Kvir arhiv želi da zajedno odgovorimo na dva pitanja: Kako su LGBT*IQA osobe preživjele rat? Kako su LGBT*IQA osobe ispoljavale otpor tokom rata?

Priče će se bilježiti u formi intervjua – u audio formatu, uz mogućnost vizuelnog prikazivanja. Svaka osoba koja dijeli priču može odlučiti da li i koliko želi biti anonimna. Uz vašu saglasnost, vaša priča će biti objavljena na web stranici Kvir arhiva. Ukoliko želite da podijelite svoju priču, javite nam se putem maila: kvir.arhiv@gmail.com ili na broj telefona: +387 66 630 044.

 

O Kvir arhivu: Kvir arhiv je inicijativa koja istražuje, dokumentira i čini vidljivim lične priče, sjećanja i djela vezane za sigurnost, rod i seksualnost LGBT*IQA osoba i aktivistkinja/a u toku rata i poslije rata, od 1990-ih do danas na našim prostorima. Incijativa se realizira kroz seriju intervjua, fotografija, audio i video zapisa, te lansiranje digitalne baze – Kvir arhiva – kao multimedijalne online platforme. Kvir arhiv vodi tim osoba okupljenih u udruženju Okvir koje se bavi promocijom i zaštitom ljudskih prava, kulture i identiteta lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interseks, aseksualnih i kvir osoba kroz edukaciju, psihologiju, umjetnost i kulturu u javnim i online prostorima u BiH.  

Saopštenje za javnost povodom Međunarodnog Coming Out dana u BiH i promocije  LGBTIQA digitalnih priča

Saopštenje za javnost povodom Međunarodnog Coming Out dana u BiH i promocije LGBTIQA digitalnih priča

U svrhu obilježavanja Međunarodnog Coming Out dana u BiH, Udruženje Okvir je danas, 11.10.2016. godine, održalo press konferenciju povodom objavljivanja jedanaest digitalnih priča LGBT*IQA osoba u okviru projekta Coming Out 2016. O digitalnim pričama kao feminističkom alatu za društvenu promjenu govorila je feministkinja i pionirka korištenja digitalnih priča na našim prostorima, valentina pellizzer. O samom procesu nastajanja digitalnih priča, značaju Coming Out dana govorilei su Belma Steta i Azra Čaušević, ispred Udruženja Okvir. Važnost projekta Coming Out 2016 jeste prenošenje kako ličnih tako i političkih iskustava LGBT*IQA osoba kroz inovativne i kreativne načine korištenja tehnologije. Kroz javno prikazivanje i dijeljenje različitih digitalnih priča LGBT*IQA osoba želimo da ukažemo na vidljivost, različitost i potrebe LGBTIQA osoba širom Bosne i Hercegovine. Projekat je podržala Rainbow Solidarity Foundation.

Udruženje Okvir koje se zalaže za promociju i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih, kvir i aseksualnih osoba u Bosni i Hercegovini je organizovalo četverodnevne radionice digitalnih priča “Sloboda na moj način”. Kroz ovaj proces LGBT*IA osobe su ispričalei svoje svakodnevne borbe, strahove, nade, odnose i ljubavi, ono što nas osnažuje i čini sretnima i ispunjenima, kao i proces prihvatanja sebe i proces bivanja prihvaćenima od porodice i društva. Počevši od 11. oktobra, Međunarodnog Coming out dana, sve digitalne priče LGBT*IQA osoba koje su nastale na radionicama će u toku mjeseca biti objavljene na web stranici Udruženja Okvir. Prva objavljena priča je Tempus Fugit, autorice Tyresias koju možete pogledati OVDJE.

Coming out dan se obilježio prvi put 11.10.1988. godine, godinu dana nakon masovnog protesta u Washingtonu za lezbejska i gej prava u kojem je učestvovalo pola miliona osoba. Medjunarodni Coming out dan se godišnje obilježava i slavi da bi se povećala vidljivost LGBTIQA zajednice i svjesnost o LGBTIQA pitanjima i pokretu za ljudska prava. Svaka osoba ima pravo na samo-odredjenje te bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili zbog toga što je drugačija na bilo koji drugi način ima pravo da živi slobodno svoj život u okruženju punom ljubavi, razumijevanja i podrške. Baza naše politike se zasniva na građenju odnosa solidarnosti, uzajamnog poštovanja i prijateljstva i smatramo da svaka osoba ima pravo na život bez nasilja i diskriminacije gdje smo svei zajednicki odgovornei da promišljamo, djelujemo i stvaramo društvo gdje sve/i možemo uživati svoje slobode bez straha od nasilja i diskriminacije zbog različitosti.

11. oktobar 2016. godine

Poziv za učešće: Digitalne priče

Poziv za učešće: Digitalne priče

   

Digital storytelling 2016
Poziv na radionice

Sarajevo, 22. 09. – 25. 09. 2016.

Digitalne priče su inovativan i multimedijalan način korištenja tehnologije gdje osoba u potpunosti kreira svoju priču. Kreiranje digitalnih priča je uzbudljiv način izražavanja gdje svaka osoba može podijeliti svoju ličnu priču kroz kombinovanje elemenata fotografije, crteža, filma, muzike i kreativnog pisanja. Digitalne priče omogućavaju autoru/ici da pošalje poruku i podijeli lično iskustvo, gdje identitet istog/iste može ostati anoniman.

Udruženje Okvir organizuje četverodnevne radionice digitalnih priča  za LGBT*IQA osobe širom BiH, gdje želimo da njegujemo kreativnost, umjetnost, samoizražavanje i dijeljenje ličnih priča u multimedijalnom formatu. Digitalne priče će zvanično biti predstavljene na press konferenciji povodom Međunarodnog Coming Out dana – 11. oktobra 2016. godine.

Ovim putem vas pozivamo na radionice digitalnih priča koje vode treneri/ce valentina pellizzer, Belma Kučukalić, Ivana Vučković, Belma Šteta i Azra Čaušević – sa dugogodišnjim  iskustvom u vođenju radionica digitalnih priča, LGBT*IQA aktivizma, feminizma, IT. Radionice traju ukupno 4 dana, te podrazumijevaju pisanje svoje lične priče, crtanje, pronalazak fotografija i snimanje priče. Radionice počinju 22. septembra i traju do 25. septembra 2016. godine. Učešće na sva četiri dana radionica je obavezno, kao i prijava na iste. Naknadno ćemo vas obavijestiti o tačnoj lokaciji održavanja radionica.

INFO: Broj učesnika/ca na treningu je ograničen. Iz tog razloga vas pozivamo da nam što ranije pošaljete vaše prijave na  info.okvir@gmail.com  najkasnije do 17.09.2016. godine. Prijave možete pronaći OVDJE. Za više informacija nas možete kontaktirati na navedeni mail. Putni troškovi, smještaj i hrana će biti pokriveni  za sve učesnike/ce iz BiH.


Mnogo se radujemo budućem druženju i zajedničkom radu.


Realizacija projekta Coming Out 2016: Digital storytelling je omogućena uz podršku fondacije Rainbow Solidarite.

Nadam se da će me i dalje voljeti

Nadam se da će me i dalje voljeti

Veoma je teško čuvati tajnu, taj intimni dio svoga bića. Nikada nisi siguran kome treba povjeriti nešto tako dragocjeno na čuvanje. Na svu sreću imam divne prijatelje koji su se pokazali kao odlični čuvari tajni. Moji prijatelji su uvijek tu uz mene, ali ipak ima nešto što mi nedostaje da svoju tajnu podjelim sa roditeljima.

Ja sam gej. To je strogo čuvana tajna. Do sada nisam smogao hrabrosti da im kažem ko sam, ali to namjeravam da uradim uskoro. Jednostavno je teško naći pravi način i pravu priliku za tako krupan životni korak. Ja sam svjestan činjenice da nakon svog otkrivanja ništa više neće biti isto. Često u svojoj glavi pokušavam da zamislim scenarij odvijanja stvari nakon outovanja i svih riječi kojima bih se obratio svojim roditeljima kako bi taj proces bio što bezbolniji. Mislio sam da će biti lakše, ali uvijek postoji strah da ću kod svojih roditelja izazvati bujicu osjećanja i da ćemo u afektu jedni druge povrijediti i reći nešto zbog čega bi se kasnije kajali. Ne želim da u očima svojih roditelja vidim razočaranje, bijes, bol, patnju. Ne želim da čujem rečenice poput: Ti si sramota za ovu porodicu, Ti mi više nisi sin, Za mene si mrtav. Kada živite u društvu kao što je naše na ovakve reakcije morate biti spremni. Nažalost, nivo svijesti na Balkanu nije oslobođen predrasuda koje decenijama suvereno vladaju ovim prostorima zahvaljujući naslijeđu iz prošlosti. Svi su udobno smješteni u foteljama sudije i svi su pozvani da iznose zaključke, a da nisu ni pokušali na osnovu pravih informacija formirati svoje mišljenje i uvide koliko su slijepo vođeni mržnjom. Duboka je rana nastala od oštrice vremena i teško će da zaraste. Ponekad mi se učini kao da mi majka daje signale kojima me možda i ohrabruje na sljedeći korak, ali očevo mišljenje iskrsne kao znak upozorenja i sav moj trenutni entuzijazam nestane. Ne želim da dovedem roditelje u tu situaciju gdje će optuživati sebe za moju seksualnu orijentaciju, jer to nije pozicija u kojoj bi ijedno od njih dvoje trebalo da se nađu. To su dvoje divnih ljudi koji su svoj posao roditelja obavili onako kako su oni smatrali da je najbolje i ja im ništa ne zamjeram. Zahvalan sam im za sve što su mi u životu pružili. Njihova ljubav je bila sila koja me je dovela na ovaj svijet. Pitam se da li je ista ta ljubav snažna dovoljno da prevlada i ovu malu prepreku. Jednog moraju biti svjesni: Ja sam njihov sin i voljeti ću ih i poštovati bez obzira na sve. Spreman sam i da, kada se konačno svi suočimo sa istinom, odem i kod psihologa koji će na najbolji način da odagna sve sumnje mojim roditeljima i koji će odgovoriti na mnoga njihova pitanja.

Samo jednu stvar tražim, iskrenost od roditelja. Želim da mi kažu kako me zbog činjenice da sam bio iskren i hrabar da se odlučim na ovaj korak cijene još više. Vjerovatno će naši odnosi biti malo narušeni, ali to je stvar koja se da popraviti. Želim da čujem da bez obzira na sve i dalje sam sin kojeg će voljeti i podržavati. Želim najpozitivniji mogući scenario da se ostvari. Želim suze radosnice. Ovaj teret koji godinama nosim hoću da podijelim sa voljenima. Hoću njihovo razumijevanje i njihovu ljubav. Da li mnogo tražim?

Autor: Samir Rujović

Pismo roditeljima, autor A.K.

Pismo roditeljima, autor A.K.

Želim razgovarati s vama. Znam da je čudno čuti ovu rečenicu iz mojih usta :), ali eto. Ovo što ću vam reći vjerovatno će vam djelovati ishitreno i nepromišljeno ali znajte da nije tako. Dugo vremena razmišljam o ovome i nije nešto što sam odlučio tek tako, u dva dana. Ne znam hoćete li se složit sa mnom, razumjet me, ali iskreno se nadam da ćete u konačnici moći shvatit i poštovat moju odluku.

Vidite i sami da već duže vrijeme nisam dobro, ne funkcionišem. Barem ne onako kako smatram da bih trebao. Nisam sretan. Siguran sam i vjerujem da vi želite da budem sretan, ovdje to prosto nisam. Želim otići. Hoću napraviti nešto za sebe. Sam. Dosta sam bio pod vašim protektoratom, i vrijeme je da izađem iz vaše „sigurne zone“. Želim da živim život onako kako smatram da trebam i da je najbolje. Teško vam je sve ovo razumjet, znam. Bojite se. Ali pustite me … Znam da će biti teško, svjestan sam svega, ali neka. To je život je l’ ? Vječita borba sa sobom i za sebe.

Ovo više nije grad u kojem želim biti, pa ni pod cijenu posla. Prosto mi taj novac koji bih dobivao ne predstavlja satisfakciju i neće mi nadomjestit sve što mi tako prijeko treba.  Neće mi donijet zadovoljstvo, mir sa samim sobom. Ne. Zaista sam dobro razmislio, zapravo to činim već duže vrijeme i jasno mi je u šta se upuštam, ali želim to napravit.  Zbog sebe. Jednostavno MORAM.

Znam da sam sve ove godine koje smo proveli skupa bio težak za razgovor, nije bilo lako sa mnom. Niste mogli ili znali pronaći put i način da mi se približite i žao mi je zbog toga. Stoga vjerujem i da će se mojim odlaskom napraviti neki pomak u našim odnosima, možda će oni postati bolji, dublji jer znate – tek kad se maknete, odete i odvojite se od osobe počnete uviđat sve greške koje ste/smo pravili. Mislim da je i vama potrebno to. Da nisam tu. Posvetite se sebi i nemojte se sekirat, barem nastojite ne brinut previše. Ipak ste vas svoje sebi najbitniji.

Mama, žao mi je gledat te svaki dan i vidjet da nisi sretna. Krivo mi je što nisi mogla, znala ili htjela drukčije. Htio bih da se opet smiješ više i češće kao što si to prije činila. Bila si veselija, ispunjenija. Znala si se i posvetit sebi, koliko toliko.  Posljednih godina to ne radiš. Stari, ti i ja nikako na zelenu granu 🙂 , ne razumijemo se i to je OK. Znam da ne možeš shvatiti puno toga o meni. Stran sam ti.

Imam ja vama reći još puno toga ali sad nije vrijeme. Ne želim da na ovaj moj potez gledate kao na svoj poraz ili nešto slično. To je besmisleno. Hvala vam na svemu što ste mi dali i pružili zaista je DOSTA. Potrebno mi je da se maknem i pokušam izgraditi život onako kako ja smatram da je najbolje. Trebao sam to napraviti i ranije, ali eto, nisam. Jer prosto nisam mogao. Nisam bio spreman. Sada jesam. Znam da jesam.  Ako i pogriješim, to će biti moja greška, ne vaša. Ja ću snosit posljedice, ne vi.

Vaš,

A.